Četiri godine nakon incidentnog zagađenja iz jula 2022. godine, kada je došlo do pomora ribe i ostalog živog svijeta nizvodno od industrijske zone bivšeg UNIS-a u Konjicu, niko nije preuzeo odgovornost, a krivac ili krivci i dalje su zvanično nepoznati. Tri kompanije: Eurosjaj, Graewe Tadiv i Unisgal i dalje dijele istu odvodnu cijev kroz koju su 2022. ispuštene toksične supstance s visokim koncentracijama teških metala.
Zbog toga Federalni vodni inspektorat nije mogao utvrditi ko je tačno odgovoran za pomor ribe i povećan sadržaj teških metala bakra, cinka i nikla izmjeren u svim uzorcima rijeke Neretve uzetim iznad mosta Orašje u Konjicu.
“Istraga se nastavlja”
Krivičnu prijavu za ovo incidentno zagađenje podnijelo je nekoliko organizacija za zaštitu okoliša u novembru 2024. To su Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, Zeleni Neretva, Majski cvijet, Neretvica-Pusti me da tečem i Za Doljanku – Jablanica. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona – Područno tužilaštvo Konjic još uvijek „prikuplja informacije“ i provodi istražne radnje u ovom slučaju. U odgovoru na upit ekoloških aktivista iz Fondacije ACT u martu 2026. godine, kantonalna tužiteljica Mubera Adilović navela je da su pribavili određenu dokumentaciju i saslušali određena lica, ali da se istraga nastavlja i da ne mogu davati više detalja.
Agencija za vodno područje Jadranskog mora nastavila je redovni monitoring fokusiran na sadržaj teških metala. Redovna mjerenja osnovnih fizikalno-hemijskih parametara na svim stanicama su unutar graničnih vrijednosti.
„Najveći pritisak na ovo vodno tijelo vezan je za unos bakra, cinka i nikla, ovisno o hidrološkim prilikama i ukupnom protoku, te lokaciji stanice“, naveli su iz Agencije za sliv Jadranskog mora za Naratorium i dodali da posljednji dostupni podaci za tok Neretve kroz Konjic ne pokazuju pogoršanje u odnosu na ocjenu iz Plana upravljanja vodama 2022 – 2027.
Agencija ističe da većina postojećih poduzeća u industrijskoj zoni ima izgrađene sisteme za pročišćavanja tehnoloških otpadnih voda, a ona koja ih nisu imala dobila su produžetak roka do 30. juna 2026. Unisgal, jedna od tri kompanije koje dijele istu cijev iz koje su ispuštene toksične otpadne vode čiji je rezultat bio pomor živog svijeta, osam godina je radio bez vodne dozvole. To se, kako navode iz Agencije za sliv Jadranskog mora, promijenilo.
„Navedeni privredni subjekti imaju izgrađene uređaje za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda te posjeduju važeće vodne dozvole za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda koje su javno dostupne na web stranici Agencije“, saopštili su.
U Federaciji Bosne i Hercegovine oblast ispuštanja otpadnih voda uređena je primarno Zakonom o vodama FBiH, koji postavlja osnovna pravila zaštite voda. Ovim zakonom je propisano da se otpadne vode mogu ispuštati u vodotoke prve kategorije, poput Neretve, isključivo uz prethodnu dozvolu i pod uslovom da ne narušavaju kvalitet vode, dok je ispuštanje bez kontrole ili direktno zagađivanje zabranjeno.
Detaljnije uslove propisuje Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije, koju donosi Vlada Federacije BiH. Uslovi ispuštanja otpadnih tehnoloških voda nisu regulisani zakonom, nego upravo ovom Uredbom. Vlada FBiH je obnavlja svake tri do četiri godine, produžujući rok zagađivačima za uspostavljanje sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Do sada su rokovi iz Uredbe pomjerani već pet puta i to 2010, 2017, 2018, 2023. te u juni 2026. Godine.
U Izvještaju revizije učinka: Praćenje realizacije preporuka iz izvještaja „Zaštita rijeka u Federaciji Bosne i Hercegovine“ iz juna 2025. navedneo je da se od 2010. godine prolongira rok za usklađivanje s propisanim graničnim vrijednostima.
“Ovakve okolnosti za posljedicu imaju da industrijski zagađivači bez ikakvih sankcija ispuštaju velike količine različitih zagađujućih materija u rijeke, među kojima su i neke vrlo opasne po zdravlje ljudi i okoliš”, navedeno je.
Važeća uredba je produžena u decembru 2023, a rok joj ističe 30.6.2026. godine. Ovime se industrijskim i privrednim subjektima koji ispuštaju otpadne vode daje rok za uspostavljanje dinamičkih planova, odnosno skupa jasno određenih koraka i rokova kroz koje firme, u više faza, trebaju ispuniti uslove iz vodne dozvole kako bi smanjile zagađenje.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma su kazali da ne mogu govoriti o tome da li će podnijeti prijedlog za ponovno produženje roka.
Naveli su da ovo ministarstvo trenutno provodi aktivnosti praćenja primjene Uredbe, te radi na na analizi podataka dostavljenih od nadležnih institucija i rezultata “inspekcijskih nadzora koji su još uvijek u toku, a čije je provođenje predviđeno do 30.06.2026. godine”.
“U tom smislu, Federalno ministarstvo okoliša i turizma u ovom trenutku ne može prejudicirati eventualne buduće aktivnosti ili odluke koje bi se odnosile na primjenu Uredbe”, stoji u odgovoru za Naratorium.
Agencija za vodno područje Jadranskog mora Federalnom ministarstvu okoliša i turizma nije dostavila informaciju o relizovanim aktivnostima subjekata u zadanim rokovima iz dinamičkog plana.
Iz ovog ministarstva su za Naratorium potvrdili da Agencija u izvještaju ovom ministarstvu navela da “od obveznika nije zaprimila izvještaje o realizaciji planiranih aktivnosti iz detaljnog dinamičkog plana” zbog čega“nije bilo moguće sačiniti sumarni izvještaj”.
“Federalno ministarstvo okoliša i turizma je, u okviru svojih nadležnosti, blagovremeno reagovalo i službenim putem zatražilo postupanje Agencije u skladu sa propisanim obavezama iz navedene Uredbe”, naveli su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Dan D za rijeke u entitetu FBiH
Ova Uredba precizira granične vrijednosti zagađujućih materija, obavezu prečišćavanja otpadnih voda prije ispuštanja, kao i tehničke i operativne standarde koje moraju ispuniti pravna i fizička lica. Propisuje i obavezu izrade dinamičkih planova za svakog obveznika, spisak aktivnosti, mjere, finansijsku procjenu, rokove realizacije i konačni rok usklađivanja. Dinamički plan, na ovaj način postaje sastavni dio rješenja o vodnoj dozvoli.
Okolišni aktivisti godinama upozoravaju na manjkavosti trenutnog sistema u kojem se odgađa poštivanje Uredbe o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije i pozivaju federalne vlasti da napokon donesu adekvatan zakon kojim će se osigurati zaštita vodnih dobara.
“Apelujemo na resorno ministarstvo i Vladu FBiH da, zaustavljanjem katastrofalne prakse prolongiranja famoznih rokova iz Uredbe, pokažu da su na strani prirode i društva. Umjesto drakonskih sankcija prema zagađivačima naših rijeka već 16 godina primjenjuje se sistem nagrađivanja i amnestiranja njihovih ekocidnih aktivnosti. 30.06.2026. godine je Dan D za rijeke u entitetu FBiH i iskreno se nadamo da će Ministarstvo i Vlada FBiH konačno okončati praksu postojanja “zagađivača po zakonu”, navodi Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.
Zajednička informacija Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, objavljena 2. aprila 2026. godinedjeluje kao još jedno birokratsko opravdanje kojim se ostavlja mogućnost za ponovno produženje roka, uz obećanja o strožijem nadzoru i dinamičkim planovima koji bi konačno trebali dovesti do poboljšanja.
“Oni koji najviše zagađuju su isti oni koji se nadaju produžetku Uredbe kako bi nastavili zagađivati”, kazao jeAmir Variščić iz udruženja Zeleni Neretva sa sjedištem u Konjicu koji se već deceniju i po bori za očuvanje Neretve.
Iz ureda Federalnog vodnog inspektora nezvanično nam je rečeno da je još neizvjesno da li će se ovaj rok ponovo pomjeriti. Osim toga, nezvanično su potvrdili informacije koje je saopštila i Agencija za vodno područje Jadranskog mora da je kvalitet vode u ovom dijelu Neretve poboljšan i ne prelazi granične vrijednosti.
U informaciji o Uredbi koju su objavila dva ministarstva navedeno je da je od 143 obveznika u FBiH, tek manji broj potpuno ispunio obaveze u smislu izrade dinamičkih planova kojim se nastoje smanjiti zagađenje. Ostali su u različitim fazama „usklađivanja“, a problemi su, prema informaciji, ostali isti: nedostatak finansija, dugotrajne javne nabavke i tehničke poteškoće.
Važno je naglasiti da FBiH još uvijek nema registar zagađivača.Agencije za vodno područje rijeke Save, za razliku od Agencije za vodno područje Jadranskog mora objavila je podatke o preduzećima koja kjoš nisu uspostavili dinamičke planove sa vodnim dozvolam.
Na spisku zagađivača sa neusklađenim planovima nalaze se i kompanije sa višemilionskim prihodima poput RMU Đurđevik, Unis Ginex Goražde, Elektroprivreda BiH (Sarajevo i Tuzla), Koksara Lukavac, Opeka d.o.o Sarajevo, Mujanić d.o.o Sarajevo i drugih, pokazala je analiza dostupnih podataka sa stranice Agencije za vodno područje rijeke Save koju su sproveli aktivisti iz Fondacije ACT.
Podaci o zagađivačima koji djeluju na području sliva Jadranskog mora nisu dostupni.
Ko će raspetljati klupko?
U takvom sistemu u kojem se rokovi redovno produžavaju, situacija u Konjicu ipak pokazuje određeni pomak. Tri kompanije iz industrijske zone: Eurosjaj, Graewe Tadiv i Unisgal, sada posjeduju važeće vodne dozvole, a Unisgal je, nakon osam godina rada bez dozvole, konačno ušao u legalne okvire. Agencija za vodno područje Jadranskog sliva navodi da je kvalitet vode u ovom dijelu Neretve u posljednje vrijeme blago poboljšan i da osnovni parametri ne prelaze granične vrijednosti. Ipak, poboljšanje nije dovoljno da se zaboravi incident iz 2022. godine.
Federalna vodna inspekcija još uvijek nema katastar podzemnih instalacija u industrijskoj zoni, tri kompanije i dalje dijele istu odvodnu cijev, tužilaštvo nastavlja da „prikuplja informacije“, a građani Konjica i lokalni ribari svakodnevno gledaju u rijeku koja bi trebala biti ponos Hercegovine, a već godinama nosi teret industrije.
Iz Gradskog vijeća Konjic nismo dobili odgovore na pitanja o tome zbog čega inspekciji još nisu dostavljene informacije iz katastra podzemnih instalacija za industrijsku zonu u Konjicu koje bi mogle raspetljati klupko odgovornosti za incidentno zagađenje koje je uzrokovalo pomor ribe.
Ostaje da se vidi da li će krivci za incident zagađenja odgovarati, kao i da li će rok za usklađivanje dinamičkih planova sa vodnim dozvolama do 30. juna 2026. godine postati još jedno produženje agonije kojim se pogoduje zagađivačima.
Dok institucije nastavljaju igru prebacivanja odgovornosti, Neretva teče dalje – kao i rijeke Bosna, Krivaja, Spreča, Lašva, Željeznica i druge koje već godinama trpe posljedice prakse “zagađivača po zakonu”, omogućene kontinuiranim produžavanjem rokova iz Uredbe.
Nastavak priče čeka ili sljedeći vidljiviji incident ili prve ozbiljne sankcije. Do tada odgovornost ostaje raspršena poput teških metala u vodi.
Tekst je nastao uz podršku Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.
