U Širokom Brijegu su se činilo da su svi uvjeti postavljeni za iznenađenje i promjenu vlasti. Opozicija je imala snažne argumente: negativni revizorski izvještaji, problemi uzrokovani odlaskom dugogodišnjeg gradonačelnika Mire Kraljevića, visoke cijene vrtića, sumnje u rasipanje javnog novca, netransparentni ugovori u komunalnom sektoru te nedovršen kolektor i pročistač otpadnih voda, o čemu je Naratorium ranije pisao. Dodatni faktor u korist opozicije bile su i četiri godine šutnje protukandidata iz redova HDZ-a u gradskom vijeću.
Unatoč ovim izazovima za vladajuću stranku, ishod izbora bio je jasan: HDZ BiH je nadmašio očekivanja i ostvario još bolji rezultat nego na izborima 2020. godine. Broj vijećnika povećali su s dotadašnjih 16 na 18, čime su osigurali još veću kontrolu u gradskom vijeću, koje broji ukupno 25 mjesta. S ovakvom većinom, odluke će se donositi na stranačkim kolegijima, a njihovo potvrđivanje u vijeću ostat će formalnost.
Opozicija, koja je velike nade polagala u zajedničkog kandidata Žarka Lasića, doživjela je težak udarac. Lasić je osvojio 2.430 glasova, odnosno 27,9 posto, dok je kandidat HDZ-a, Ivo Pavković, koji je godinama bio bliski suradnik i pomoćnik bivšeg gradonačelnika Kraljevića te obnašao funkciju šefa Odjela za gospodarstvo, dobio povjerenje 6.279 građana, odnosno 72,1 posto.
Što se tiče manjih stranaka, HDZ 1990 i HSP dr. Ante Starčević izgubili su po jednog vijećnika i sada će svaka stranka imati po tri predstavnika u vijeću. Jedini predstavnik HSP-a BiH, male stranke koja ima uporište uglavnom u Širokom Brijegu, uspio je zadržati svoje mjesto.
Unatoč prijenosima sjednica Gradskog vijeća uživo, gdje su građani mogli pratiti rad i učinak pojedinih vijećnika, rezultati su pokazali da to nije imalo značajniji utjecaj na izborne rezultate. Prema podacima Centra za građansku suradnju Livno, koji je pratio rad vijećnika od 15. siječnja 2021. do 5. rujna 2024. godine, Ivan Zovko iz HDZ BiH, u četiri godine imao je samo dvije diskusije i dva ispravka netočnih navoda, a opet je uspio obnoviti mandat sa 772 glasa. Sličan uspjeh imala je i njegova stranačka kolegica Eva Topić, koja je sudjelovala u samo jednoj diskusiji kroz četiri godine, ali je bila druga na HDZ-ovoj listi i lako obnovila svoj vijećnički mandat.
Ovakvi rezultati govore o slabom interesu građana za lokalnu politiku. Na izbore je izašlo samo 39,59 % registriranih birača, odnosno 9.444 od ukupno 23.877 građana. Uz to više od 1000 listića proglašeno je nevažećim.
Gdje su svi ostali bili na taj dan, glavno je pitanje? Bilo da su ostali kući, odselili u Njemačku ili Irsku, bojkotirali, nisu imali kome dati glas, i oni su pomogli opstanku i jačanju “stožerne” stranke u svome bastionu zvanom Široki Brijeg.
Ovako niska izlaznost nije iznenađujuća s obzirom na dugogodišnju dominaciju HDZ-a, čija jezgra čine članovi obitelji i zaposlenici javne uprave, podržani lokalnim poduzetnicima. Ova uska mreža interesa, povezana s politikom i ekonomskom koristi, očito je dovoljno snažna da i dalje kroji sudbinu svih građana Širokog Brijega.
Ipak, Široki ni u kom slučaju nije izolirana tvrđava HDZ-a, kad je u pitanju područje Hercegovine, a posebno Zapadno-hercegovačke županije. Premoćno su pobijedili u svakoj od općina.
U Grudama su uzeli 62 posto glasova, gradonačelničku poziciju je sačuvao dugogodišnji šef Ljubo Grizelj, a sa itim su postotkom pobijedili i u Posušju. Tu njihov kandidat za načelnika Ante Begić nije ni imao protukandidata. Protukandidata nije imao ni Vedran Markotić za poziciju prvog čovjeka Ljubuškog, a u tom gradu HDZ je sa 83 posto osvojenih glasova doslovno bez konkurencije. Zanimljivo je kako su od četiri načelnika i gradonačelnika u Zapadnoj Hercegovini, čak trojica vrlo mlada, Ivi Pavkoviću je 41, Anti Begiću 39, a Vedranu Markotiću tek 38.
