Ko je bila Laura Papo Bohoreta – književnica, prevoditeljica, skupljačica narodnog blaga, aktivistkinja, feministkinja?
Druga epizoda podcasta “Naše prethodnice”, koji produciramo u saradnji sa Ženskom čitaonicom, inicijativom Odbora za spisteljice P.E.N. Centra u Bosni i Hercegovini, posvećena je upravo o ovoj svestranoj stvaralačkoj pojavi koja je obilježila jednu kulturnu epohu Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Laura Papo rodila se u sefardskoj porodici u Sarajevu kao prvo od sedmero djece, zbog čega je dobila nadimak Bohoreta, koji znači najstarija kći. I doista, bila je prva u mnogo sfera: pisala je drame, režirala i producirala dramske predstave, vodila polemike, podsticala obrazovanje i kulturno uzdizanje, naročito u zajednici iz koje je potekla. Pet sestara porodice Levi su, ustvari, u mnogo čemu pomjerile granice tadašnjeg poimanja ženske uloge u društvu: Rifka Levi bila je prva sarajevska profesionalna balerima, Klara Levi bila je muzičarka koja je svirala klavir, saz i špansku gitaru, a Blanka i Nina Levi držale su, sa ostalim sestrama, prvi otmjeni salon šešira u Sarajevu, „Chapeau Chic Parisien“, postavši tako pionirke ženskog poduzetništva.
U podcastu podsjećamo na Bohoretin slavni polemički okršaj sa Jelicom Belović-Bernadzikowskom, na čiji je članak u listu Bosnische Post, izrazito konzervativan prema sefardskoj ženi, burno reagirala. Taj je tekst, pod naslovom Sefardska žena u Bosni (La Mužer Sefardi de Bosn), kasnije uobličen u fascinantnu etnološku i kulturološku studiju, za koju profesor Muhamed Nezirović kaže: “Laura Papo-Bohoreta je ostavila jedno djelo po kojem bi, i da nije ništa drugo napisala, ostala zapamćena.”
No to ni izdaleka nije jedino njeno djelo. U podcastu smo razgovarale i o njenom dramskom opusu, te djelima drugih žanrova, nažalost, “iz druge ruke”, jer, naime, Bohoretine drame, originalno napisane na judeo-španskom, još nisu dostupne u prevodu na bosanski/hrvatski/srpski jezik. Zbog toga je ovaj podcast donekle i poziv da se s tim, za bosanskohercegovačku kulturu iznimno važnim projektom otpočne što prije. Bohoretu su interesirala ženska iskustva, ponajviše borba između tradicije i modernosti u svakodnevnici sefardskih i bosanskih žena, ali i sudbina sefardskog naroda, porodični odnosi, ljubav i brak… Njen književni opus, ali i aktivistički rad snažno su usmjereni protiv isključivo tradicionalnih poimanja sefardske žene i zagovara, ponajviše, obrazovanju djevojčica i djevojaka. Imajući u vidu njen kompletan opus i rad, naziva ju se i prvom balkanskom feministkinjom.
Ponešto smo rekle i o Matatji, jevrejskoj omladinskoj i radničkoj organizaciji iz čijih će se redova regrutovati veliki broj boraca protiv fašizma i za oslobođenje zemlje, a s kojom je Bohroreta tijesno sarađivala i dijelila brojne nazore, a bilo je riječi i o sestrama Levi i povijesnim mijenama koji su uticali na njihove i Bohoretin život. Da saznate više o ovoj impresivnoj ličnosti, pozivamo vas da poslušate epizodu i svakako je podijelite i komentirate.
