Zahvaljujući nedostatku Zakona o šumama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, velike površine šume na ovom prostoru se pustoše skoro 15 godina bez ikakvih posljedica. Nova Vlada HNK pod hitno se mora uhvatitu u koštac sa problemom koji je prethodni saziv izbjegavao da riješi.
Kada su u martu ove godine stanovnici Mjesne zajednice Orašac u općini Prozor-Rama blokirali šumski put prema Osojnici, smrekom, bukvom i jelom bogatoj šumi u planini iznad Rame, tinjajući problem nepostojanja Zakona o šumama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu ponovo se raspalio. Kamioni JP Šuma Hercegovačko-neretvanskih nisu mogli doći do šume jer su mještani svakog jutra autima blokirali prolaz. Tako je bilo sve dok ovo preduzeće nakon dvadesetak dana blokade nije odustalo, barem privremeno, od namjere da eksploatiše ovu dotad netaknutu šumu. Njihov zahtjev je da se prije bilo kakve sječe postave zakonski okviri koji će to omogućiti.
Kratka historija bezakonja
Ustavni sud Federacije BiH 2009. godine Zakon o šumama Federacije Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnim i od tada ne postoji federalni zakon o šumama. Poslije toga su svi kantoni osim HNK donijeli zakone o šumama na kantonalnom nivou. U ovom kantonu decenijama vlada haos u oblasti šumarstva, a eksploataciju šuma vrši više firmi umjesto jedne, kao što je u ostalim kantonima. Pošto su tokom rata ovdje osnivane šumske uprave na općinskom nivou ili nivou tadašnje Hrvatske republike Herceg-Bosne, rudimenti tih odluka još uvijek određuju današnje odnose u ovoj oblasti. Tako danas imamo tri preduzeća koja gazduju šumama u ovom kantonu: JP Šume Hercegovačko-neretvanske d.o.o. Mostar, Šumarstvo “Prenj” d.d. Konjic i Šumarstvo “Srednje neretvansko” d.d. Mostar. Iako je preduzeće Šume Hercegovačko-neretvanske osnovano 2005. godine kako bi se pod jedan krov stavilo upravljanje šumama na nivou kantona, to u praksi nikad nije zaživjelo.
Vratimo se u Ramu. Do šume nas preko izlokanog puta puta vodi Slavko Nović, poljoprivrednik iz sela Proslap i jedan od mještana koji su podigli blokadu.
– Sve su oteli, samo su im još šume ostale da poklope, kaže on za Naratorium misleći na političare, dok se na ulazu u šumu pred nama ukazuju napuštene mašine za izvlačenje drveta.
Prošlo je dvadeset dana od podizanja blokade, pa su iz Šuma Hercegovačko-neretvanskih odustali od slanja kamiona. Nović nam pokazuje oborena stabla dublje u šumi. Preko 70 godina stare smreke i poneka jela leže potkresane na tlu, spremne za izvlačenje.
– Dok sam ja živ, ovo neće izaći iz šume, odlučno tvrdi on.
Iz preduzeća su od policije tražili da izvrši deblokadu puta, ali zahtjev im je odbijen jer nisu imali rješenje o sječi.
Josip Jurišić, savjetnik načelnika općine Prozor Rama Joze Ivančevića, godinama prati ovaj problem. Kaže da su u posljednje tri godine poslali najmanje 100 dopisa različitim instancama vlasti. To nije polučilo veliki uspjeh, ali barem su privremeno zaustavili sječu i skrenuli pažnju na problem.
– Nažalost, drvo za ogrijev se ne siječe ovdje, mi kao općina patimo zbog toga. Ne postoji lager gdje građani mogu regularno kupiti ogrijev, pa moraju kupovati od onih koji sijeku drvo ilegalno. Ova kompanija (Šume Hercegovačko-neretvanske op.a.) siječe visokokvalitetno drvo za namještaj i građevinu.
Da su ilegalne sječe ogroman problem potvrđuje i Trpimir Jelić, direktor Šuma Hercegovačko-neretvanskih. Za 12 godina, koliko se nalazi na čelu ovog preduzeća, više je vremena proveo baveći se pravnim sporovima nego upravljanjem šumama. On dolazi iz općine s kojom ovo preduzeće vodi spor u vezi sa sječom drveta.
– Ja dolazim iz Prozora, tamo se više šume ukrade nego što mi posiječemo. Jedan odjel, Kučevac se zove, 335.000 je bila zaliha, sad nema ništa. Samo u tom odjelu je šteta 65 miliona KM u drvetu. To sam rekao i na Vladi. Niko ništa, kaže nam Jelić u svojoj kancelariji u Mostaru. Kao dokaz tomu, pokazuje nam satelitske snimke različitih gospodarskih jedinica.
Mapa šteta u Prozor-Rami/Šume HN
Ipak, federalni pravobranilac Jakov Dujić 2021. godine se po prijavi Općine Prozor-Rama izjasnio da ni Šume Hercegovačko-neretvanske nemaju nikakvog pravnog temelja za gospodarenje, upravljanje i korištenje nekretnina koje su u vlasništvu BiH, pa samim tim nemaju ni zakonskih uvjeta za sječu šume na tim nekretninama i to zbog nedostatka kantonalnog zakona.
Knjiženje državne imovine
U susjednom Konjicu, razmjere šumskih krađa još su veće, kaže nam Amir Variščić iz Udruženja za zaštitu okoline “Zeleni Konjic”. Variščić izražava žal što se udruženje do ove godine nije više bavilo problemom uništavanja šuma, jer im je, kako kaže, prioritet bio zaštita Neretve. Pošto je ove godine osnovan Savez za šume BiH, u čiji sastav je ušlo više organizacija, obećava da će više pažnje posvetiti pustošenju šuma. Većina stanovnika u ovom gradu je zadovoljna haosom i bezakonjem u ovoj oblasti, smatra on.
– Mnogi objekti su prisiljeni koristiti velike količine drveta, uglavnom za grijanje. U Konjicu se 80 posto ljudi grije na drvo. Zahvaljujući tome se otvara ogroman ekonomski prostor za ljude sumnjivih profila koji zloupotrebljavaju ovakvu situaciju i koji nezakonito sijeku drvo, objašnjava on za Naratorium specifičnost problema na lokalnom nivou.
Konjic je površinski najveća općina u zemlji, a dobar dio te površine zauzimaju šume na Prenju. Zbog toga organizovane kriminalne grupe imaju veći manevarski prostor za krađu. Duboko u planini teže je uhvatiti kradljivce. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK smo dobili informaciju da na području kantona radi tek 40 čuvara šuma, dok bi optimalan broj bio 60. Kradljivci su često povezani sa političkim i policijskim strukturama, kažu naši izvori.
– Izuzetno je opasno govoriti o ovome, jer je u igri mnogo novca, kaže Variščić.
Priča nam jednu takvu priču.
– Lično znam za slučajeve da su ljudi, planinari, zaticali vikendom ljude koji rade u šumarstvu kako rade “za sebe”. Osoba koja je postavila video na društvene mreže jednog takvog radnika radi u federalnom Tužilaštvu. Za dva dana je primila preko 100 prijetnji sa različitih telefonskih brojeva i zatraženo joj je da ukloni video. I ta osoba ga je obrisala. Šta bi se desilo nekome poput nas ko nema zaleđe kada bi krenuo na tu hobotnicu, pita se s pravom Variščić.
Ipak, neke grupe budu uhvaćene u kriminalu. Prošle godine u aprilu mjesecu Kantonalni sud u Sarajevu je podigao optužnicu protiv organizovane grupe od 15 osoba zbog bespravne sječe drveta. Među optuženima su čuvari šuma iz Kantona Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskog kantona. Većina šumskih krađa se vrši na granicama kantona i entiteta, jer je tu policija najmanje prisutna.
Iz optužnice za krađu šuma/screenshot
To je samo jedan aspekt Iako na stranici Šuma Hercegovačko-neretvanskih stoji da je Šumarija Konjic organizacijska jedinica ovog preduzeća, u stvarnosti ova šumarija i ne postoji.
Direktor Jelić priznaje da ovo preduzeće nikad nije ušlo u konjičke šume. Umjesto kantonalnog preduzeća, u Konjicu upravljanje šumama vrši Šumarija “Prenj”, koja nije javno preduzeće nego dioničko društvo. Prema podacima Registra vrijednosnih papira FBiH, Grad Konjic ima 51 posto vlasništva u ovoj kompaniji, dok ostatak dionica imaju privatne firme ili osobe. Najveći udio među privatnicima ima Zatvoreni investicijski fond “Bonus” Sarajevo. Ne samo da šumama ne upravlja javno preduzeće, nego Šumarija “Prenj” godinama nelegalno vrši knjiženje državne imovine, odnosno šuma, na sebe, tvrdi Jelić dok nam pokazuje zemljišnoknjižne izvatke u prilog svojim tvrdnjama.
Trpmir Jelić/Naratorium
– Ovo preduzeće (Šume Hercegovačko-neretvanske op.a.) ima trenutno na Ustavnom sudu devet apelacija. Dakle, sudovi ne poštuju odluku Visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom i upisuju imovinu na preduzeća koja nemaju status, koja su registrirana za usluge u šumarstvu. To radi kantonalni sud i općinski sudovi. Prošle godine se upišu Šumarstvo “Prenj” i Šumarstvo “Srednje neretvansko” da su jedan kroz dva vlasnici. Kriminal! Doslovno kriminal. Mi ovdje imamo paradržavu, izričit je on.
– Ako Ustavni sud odbije apelacije da se na državu upiše imovina, onda gubi smisao sva priča oko Milorada Dodika, dodaje.
Dopis kantonalnog pravobranioca o izjašnjavanju za knjiženje državne imovine/Naratorium
Da Šumarstvo “Prenj” posluje u nezakonitim okvirima potvrdio je Izvještaj o finansijskoj reviziji za 2016. godinu:
– Društvo posluje u uslovima nepostojanja zakona o šumama, kako federalnog tako ni kantonalnog, zbog čega gospodari šumama bez šumskoprivredne osnove i projekata za izvođenje radova na koje daje saglasnost Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Za 2015. i 2016. godinu, Društvo je donijelo Godišnje planove gazdovanja šumama, na koje je dalo saglasnost Općinsko vijeće Općine Konjic, Zaključkom. Općinsko vijeće Općine Konjic nema nadležnost za davanje saglasnosti na Planove gazdovanja šumama, imajući u vidu da su šume prirodno bogatstvo u vlasništvu Federacije BiH, te da se njima može gospodariti jedino na osnovu potpisanog ugovora sa Kantonalnim ministarstvom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo o prenosu poslova gospodarenja državnim šumama, kako je regulisano u ostalim kantonima u Federaciji BiH, između ostalog se navodi u izvještaju.
Ko koči zakon?
Skoro cijeli period od suspendovanja federalnog zakona o šumama, na čelu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK nalazi se HDZ-ov Donko Jović. On je bio ministar od 2011. godine do novembra ove godine, kada je nakon devet godina izabrana nova Vlada u kojoj su ostale SDA i HDZ, a priključio im se SDP. U vrijeme istraživanja za ovaj članak, Jović je odbio direktan razgovor sa nama. Umjesto toga, dobili smo odgovore iz njegove službe. Između ostalog, pitali smo ga šta je ovo ministarstvo učinilo na donošenju novog zakona. Skupština kantona je više puta zaduživala ministarstvo da pristupi donošenju prijedloga zakona. Iz službe potvrđuju da sve šumarske kompanije/preduzeća u ovom kantonu posluju u nelegalnim okvirima.
– Tokom 2021. godine Šumarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede H-NŽ/K podnijela je krivične prijave protiv Šumarstva „Prenj“ d.d. Konjic, Šumarstva „Srednje neretvansko“ d.d. Mostar i Šumskog gospodarskog društva „Šume Hercegovačko neretvanske“ d.o.o. Mostar zbog bespravnih sječa na području općina na kojima navedena poduzeća vrše sječu. Županijsko/kantonalno tužiteljstvo H-NŽ-K obavijestilo je Ministarstvo da se neće provoditi istraga protiv naprijed navedenih poduzeća šumarstva, stoji u odgovoru.
U odgovoru se navodi da je ovo ministarstvo više puta izrađivalo Prijedlog Zakona koji nije usvojen. Posljednji put to je učinjeno prošle godine.
– Na 144. sjednici Vlade HNŽ/K koja je održana 31.03.2021. godine razmatran je Prijedlog Zakona o šumama HNŽ/K i donesen je Zaključak Vlade HNŽ/K broj: 01-1-02-873/21 od 31.03.2021. godine kojim se zadužuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da obavi dodatna usuglašavanja o Prijedlogu Zakona o šumama HNŽ/K i nakon toga dostavi Vladi konačan Prijedlog Zakona. Aktom broj: 08-02-1-1474/21 od 27.04.2021. godine općina Konjic je uputila Ministarstvu primjedbe i sugestije na Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K koji je razmatran na 144. sjednici Vlade HNŽ-K, a aktom broj: 01-22- 971/21 od 30.04.2021. godine općina Jablanica uputila je Ministarstvu primjedbe i sugestije na Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K. Ministarstvo je izmjenama predmetnog Prijedloga Zakona o šumama uvažilo veći dio primjedbi i sugestija navedenih općina i zadnja verzija Prijedloga Zakona o šumarstvu H-NŽ-K upućena je Vladi H-NŽ-K uz akt broj: 11-02-2146-2/20 od 05.09.2022. godine.
Nezvanično, izmijenjeni Prijedlog zakona je poslan u Vladu i sada se ne zna šta je s njim. Kada pitate zvaničnike i službenike Vlade ko koči zakon, dobijete neodređeni odgovor – “politika”. Nismo uspjeli doći do konkretnog odgovora. Međutim, on se može iščitati između redova. Lokalne samouprave se plaše da će izgubiti kontrolu nad šumama. Općine poput Konjica, koje su bogate šumom, pribojavaju se da će se za vlastite šume pitati jednako kao i npr. Neum, gdje rastu samo niskokvalitetne šume krša. Naravno, kada bi kanton počeo upravljati šumama, smanjile bi se šanse za razne mahinacije koje se sada dešavaju. Preuzimanje kantona upravljanjem šumama ne odgovara ni konjičkoj SDA koja vlada gradom od nezavisnosti BiH, a, podsjećamo, Grad Konjic ima 51 posto vlasništva nad Šumarstvom “Prenj”.
Arman Zalihić, predsjednik mostarskog SDP-a i zastupnik u Skupštini HNK, učestvovao je u pregovorima za formiranje nove Vlade HNK. Potrošenog Jovića na čelu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zamijenio je mnogo mlađi partijski kolega Marijo Jurica. Zalihić za Naratorium kaže da je u pregovorima istaknuto da nova Vlada mora donijeti Zakon o šumama. To je naglašeno i ranije, ali zakon nije donesen. Kompleksni međunacionalni odnosi u kantonu, dodatno usložnjeni nepovjerenjem lokalnih zajednica prema kantonalnom nivou, kod poznavaoca prilika će sigurno raspiriti skepticizam prema mogućnosti skorijih promjena. SDP-ov zastupnik u kantonalnoj skupštini ističe da se SDA plaši dominacije HDZ-a, odnosno da bi HDZ po donošenju Zakona o šumama u javno preduzeće postavio većinu kadrova, kako su učinili u nekim kantonalnim agencijama i ustanovama. SDP tu pokušava igrati ulogu medijatora.
– HDZ mora odustati od te priče da stavi pod svoju šapu, kao neke druge zavode i preduzeća u kantonu, da on upravlja šumama. Mora se napraviti statut preduzeća i zakon o šumama da u HNK svi budu zaštićeni, kao i jedinice lokalne samouprave. S druge strane SDA mora razumjeti da javno preduzeće mora postojati na nivou kantona i da to moramo sistemski riješiti Zakonom o šumama. Sada su tu finese koje moramo riješiti kroz zakon. Partneri u novoj vladi moraju shvatiti da trebamo zaštiti šume kroz novi zakon, a ne da donosimo zakon da bi neko dobio političku moć ili neke političke pozicije kako bi upravljao sutra šumama, poručuje Zalihić.
Decenija guranja problema pod tepih učinila je svoje. Političkim akterima to može djelovati kao znak da se ne radi o urgentnom problemu, dok se duboko u hercegovačkim šumama, daleko od očiju javnosti, šume bespoštedno pustoše. Stvarne razmjere uništavanja tek će se morati utvrditi.
Ovaj tekst je nastao u saradnji sa Heinrich Boll Stiftung Sarajevo.
