Naratorium
  • PRIČE
  • KULTURA
  • DRUŠTVO
  • EKOLOGIJA
  • MULTIMEDIJA
Naratorium
  • PRIČE
  • KULTURA
  • DRUŠTVO
  • EKOLOGIJA
  • MULTIMEDIJA
Poplave u jablanici/Foto: Planinarsko društvo Prenj-Glogošnica 1979
Poplave u Jablanici/Foto: Planinarsko društvo Prenj-Glogošnica 1979
DRUŠTVOEKOLOGIJAI

Dalibor Ballian: Bujice su nastale na područjima koja su više puta opožarena

Autor/ica: Harun Dinarević 04.10.2024.
Autor/ica Harun Dinarević 04.10.2024.

Katastrofalne bujične poplave koje su pogodile sjevernu Hercegovinu, posebno Jablanicu, i centralnu Bosnu, odnijele su preko 15 života, a taj broj, kažu iz nadležnih službi, nažalost nije konačan. Brojni su faktori, međusobno uslovljeni, koji su doveli do ove iznenadne kataklizme.

Ipak, nisu svi iznenađeni. Fizika je jasna: topliji zrak ima kapacitet da sadrži više vlage – sa rastom jednog Celzijusovog stepena taj kapacitet raste za sedam posto. Globalni rast temperature podrazumijeva da će rasti i frekventnost ekstremnih događaja, poput ciklona koji je protutnjao iznad Bosne i Hercegovine, otpustivši velike količine padavina.  Poplava je uvijek bilo i biti će, ali njihova frekvencija na pojedinim dijelovima planete raste sa rastom globalne temperature.

Pored globalnog faktora klimatskih promjena, tu su i lokalni. Profesor sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu Dalibor Ballian za Naratorium izdvaja događaje iz recentne prošlosti koji su doprijenili razornosti ovih bujičnih poplava.

“Ponovo se desila prirodna katastrofa, svi smo iznenađeni, zatečeni, zbunjeni. Zaboravljamo što mi to radimo prirodi, uništavamo je na svakom koraku. Tako hrvatski ekspert dr. sc. Ognjen Bonacci u svom komentaru napominje da to nismo mogli spriječiti, što je objavio Jutarnji list iz Zagreba. Da, nismo mogli utjecati na kišu, pa smo tako imali veliku količinu vode u kratkom vremenu, što zemlja nije mogla apsorbirati. Ipak, da je naš odnos spram prirode bolji, moglo se zadržati veliki dio vode, ali bujice su nastale na područjima koja su prije par godina više puta opožarena, te ostala nesanirana. Glavna bujica koja je odnijela prugu je nastala na mjestu koje je ispod lokacije na kojoj smo u zadnje dvije godine imali požare”, otkriva on vezu između dvije vrste nepogoda.

Prof. dr. Dalibor Ballian/ Foto: Geoffrey Brosard/Naratorium

Drveće osim sposobnosti apsorpcije velike količine vode također štiti tlo od erozije.

Ballian pored toga ističe da su na drugim mjestima nelegalnim sječama sasječene brojne šume.

“Mjesta na kojima bi trebalo da raste drveće pretvorena su u građevinsko zemljište, te većinom zabetoniranog ili asfaltiranoga tla. Tako da je voda negdje morala oteći, te je nastala bujica. Da smo imali šumu, ona bi primila glavnu količinu vode, smanjila oticanje, te u svakom slučaju ublažila vodeni val. S druge strane, vodotoci su se izlili, a u proteklom periodu smo se istinski trudili da malim hidrocentralama pregradimo sve što se moglo pregraditi. Izbetonirali smo obale rijeka, smanjujući protočni profil, uz komentar: Neće se meni ništa desiti”, primjećuje on.

Bujične poplave su najviše pogodile područje Hercegovačko-neretvanskog kantona u kojem još uvijek nema zakona o šumama, o čemu je Naratorium pisao krajem prošle godine. Etnoteritorijalna podjela šuma u ovom kantonu, prema kojoj svako može ilegalno nemilice sječi “svoju” šumu, dovela je do toga da su velike površine ostale ogoljene. Ilegalne sječe su također enormne i u Srednjobosanskom kantonu, koji je također pogođen bujičnim poplavama.

Osim pomenutih faktora, Ballian izdvaja još neke.

“Poseban problem je zasipanje i zatrpavanje vodotokova smećem, šutom i ostalim nama nepotrebnim materijalima, što znači da smo od rijeka napravili deponije. Kada se pojavila visoka razina vode, ona je sve to pokrenula, u nezaustavljivom valu. Ti valovi su nosili kuće zajedno sa ljudima, stradale su cijele obitelji, što je najstrašnije, a svakim satom je sve više žrtava. Da li će nas ovo naučiti nečemu – bojim  se neće, jer nismo izvukli pouke iz strašnih poplava koje su nas zadesile prije deset godina, 2014. godine. Bojim se da neće, nastavit ćemo gdje smo stali. Zbog toga će nam priroda ponovo poslati račun za nebrigu i devastaciju koju na njoj provodimo”, upozorava ovaj ekspert.

 

Dalibor Ballianpoplave Bih 2024poplave jablanica
Harun Dinarević

Harun Dinarević je rođen 1989. godine. Poslije studija književnosti radio razne poslove. Zasad još uvijek novinar. Živi u Brezi.

prethodni članak
Сам против свих: Касумовић у лову на трећи мандат с бременом афера
sljedeći članak
Poetski inat (Kalia Dimitrova, “U haosu radost”)

Povezani članci

Kada je krenulo, kuće je nosilo kao papir

Enigma porijekla vlašićke šume

Popularne objave

  • Prevare iz mračne šume: Umjesto mina, “uklonili” 10.000 kubnih metara drveta

  • Sanski Most: Mladost otiče kao devet rijeka

  • Stolački solarni bum: Sunce meni, sunce tebi

  • Dijelovi šume nestaju posvuda u Bosni: To ilegalno drvo odlazi i u Nizozemsku

  • Reportaža iz Kaknja: Ugalj je ponovo u modi

  • I Neretva može izdati

  • Kako ArcelorMittal kupuje vrijeme prodajući “pametni” čelik

  • “Šume Republike Srpske” u službi Dodikovog finansijskog i političkog blagostanja

  • Mladi i mentalno zdravlje: Istraživanja pokazuju da su najviše pogođeni studenti medicinskog fakulteta

Posljednje objave

  • Zašto EP BiH skriva ugovore vrijedne preko 70 miliona KM?

  • Trumpov masterplan

  • Ko će raspetljati zavrzlamu zagađenja Neretve u Konjicu?

  • Raste ekstrakcija zlata i srebra u Varešu, ostaje mizerna naknada lokalnoj zajednici

  • “Nijedan grad u BiH se ne može porediti sa nama”

  • Povratak diskretnog lovca

  • Ja nisam hrvatski pjesnik (Mak Maslać, “Kako se razbijaju tanjurići”)

Gradačačka 27, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina info@naratorium.ba

Impressum


Glavni i odgovorni urednik:
Harun Dinarević

Novinarke i novinari:
Alena Beširević
Maja Abadžija
Lejla Kalamujić
Edin Salčinović