Protekle godine je, tvrdi izvor Naratoriuma, Elektroprivreda BiH direktnim sporazumima sklopila 27 ugovora sa četiri kompanije koje se bave veletrgovinom električne energije, a kojima je omogućena trgovina električne energije sa javnim preduzećem u vrijednosti većoj od 70 miliona konvertibilnih maraka. Posebno prednjači jedna kompanija koja je i ranijih godina po povlaštenim cijenama direktno kupovala električnu energiju. Pokušali smo doći do odgovora iz EP BiH, ali oni uporno odbijaju odagnati ove sumnje. Dostavljanje informacija o ovim ugovorima odbili su i Transparency International BiH.
Veleprodaja električne energije u razvijenom svijetu se obavlja putem berzi za električnu energiju. Proizvođači, odnosno ponuđači, putem berze nude određenu količinu električne energije za neki period, a kupci se nadmeću da po što boljoj cijeni dobiju željeni proizvod. Berza kao i svaka druga. Cijene električne energije variraju, ne samo iz dana u dan, nego iz sata u sat, jer zbog kompleksnosti energetskog sistema ponuda i potražnja variraju u različitim dijelovima dana. Zbog toga je, naprimjer, električna energija po jeftinoj tarifi u domaćinstvima određena za periode dana kada je vrhunac proizvodnje i kad je najslabija potrošnja.
U Bosni i Hercegovini ne postoji berza električne energije i po tome smo jedinstveni u Europi. Javna preduzeća koja se bave proizvodnjom električne energije (EP BiH, EP HZHB, ERS) viškove prodaju preko stranih berzi, putem internih aukcija ili direktno kupcima. Najpoznatija regionalna berza je u Budimpešti koja se kod nas često uzima kao referentna za vrijednost struje.
EP BiH svoje trgovanje nije do sada obavljala putem berzi, nego isključivo bilateralno, sa kompanijama s kojim ima potpisan ugovor o saradnji. To su one kompanije o kojima možete u medijima pročitati da imaju po jednog zaposlenog, a ostvaruju veliki promet. Tek krajem prošle godine se registrovala na SEEPEX berzi u Srbiji.
“Te firme uglavnom imaju svoje podružnice u BiH radi nekih administrativnih olakšica i tu obično imaju jednog zaposlenika, ali u suštini iza svega toga stoje ozbiljne firme iz inostranstva sa timovima ljudi”, pojašnjava naš izvor.
One otkupljenu energiju preprodaju dalje u BiH, ali češće u inozemstvo. Da bi ostvarila što veću transparentnost u trgovini, EP BiH je prije najmanje šest godina uspostavila internu platformu za aukciju. Prije toga, aukcije su se obavljale putem emaila.EP BiH objavi poziv trgovcima za određenu kupovinu ili prodaju energije, a oni onda imaju obično pola sata ili sat da dostave svoje ponude. Po isteku roka, posao se dodjeljuje najpovoljnijem ponuđaču. Do isteka roka, niko nema informacije o ponudama.
“Takvi pozivi se objavljuju svakodnevno i skoro sva trgovina se zaista i obavlja na ovaj način”, kaže naš izvor.
Međutim, postoje i izuzeci od ove prakse kojom javno preduzeće ostvaruje najpovoljnije cijene, upozorava on. Tako je, navodno, samo prošle godine direktnim sporazumima sa veletrgovačkim kompanijama istrgovana električna energija u vrijednosti većoj od 70 miliona KM. Izvor Naratoriuma kaže da je internim pravilnikom omogućena direktna trgovina, uz odgovarajuće obrazloženje, koje u ovim slučajevima ne može postojati, jer ne postoji nikakvo opravdanje zašto bi ovakvi poslovi bili rađeni direktno s nekim partnerom jedan na jedan, umjesto da se pruži prilika i ostalima da se takmiče. Pravilnik o trgovini električnom energijom ovog javnog preduzeća je napisan tako da omogućava fleksibilna tumačenja kojim se rukovodstvo može ograditi.
Pravilnik EP BiH o trgovini električnom energijom/izvor: EP BiH
Trgovina između EP BiH i veletrgovaca se dešava prije trgovanja na berzi. Trgovci prave procjenu o cijenama koje će biti na berzi, uračunaju svoju maržu i troškove transporta energije, te na osnovu toga daju ponudu javnom preduzeću, sa planom da sa tom energijom dalje trguju na nekoj od berzi ili partnerskim kompanijama.
Odbijanje dostavljanja informacija
Naratorium je još u septembru 2024. zatražio od EP BiH da dostavi podatke o direktnim ugovorima sa veletrgovačkim kompanijama. Iz EP BiH su odbili to učiniti pozivajući se na “poslovnu tajnu”. Ove informacije je zatražio i Transparency International BiH, ali pristup traženim informacijama i njima je odbijen.
Odgovor EP BiH 10.09.2024./ Foto: Naratorium
Izvor Naratoriuma tvrdi da je pri kupovini posebno dobro prolazila jedna kompanija. Odlučili smo da početkom ove godine ponovo pošaljemo upit EP BiH, ovaj put sa direktnim pitanjima. Pitali smo sljedeće:
- Da li je EP BiH protekle godine direktnim pregovorima sklopila 18 ugovora o trgovini električne energije u ukupnoj količini od 268,32 GWh i ukupnoj vrijednosti višoj od 48,6 miliona KM sa kompanijom GEN-i? Ako jeste, zbog čega ta trgovina nije išla preko online platforme EP BiH za aukciju?
- Da li je EP BiH protekle godine direktnim pregovorima sklopila sedam ugovora o trgovini električne energije u ukupnoj količini od 13,95 GWh sa kompanijom Hifa Oil u vrijednosti od 2,8 miliona KM?
- Da li je EP BiH protekle godine sa kompanijom RES sklopila jedan direktni ugovor u ukupnoj količini od 138,84 GWh, a čija vrijednost je 19,9 miliona KM?
- Da li je praksa trgovine putem direktnih pregovora postojala i ranije? Koliki udio takvih ugovora u posljednjih 8 godina otpada na GEN-i po vrijednosti u KM?
Ponovo smo dobili odgovor koji se poziva za na tajnost poslovanja.
Damjan Ožegović iz Transparency International BiH objašnjava da je EP BiH Pravilnik o poslovnoj tajni pretpostavila Zakonu o slobodi pristupu informacijama u BiH.
“To što EP BiH pokušava da ograniči pristup svojim internim pravilnikom je protivzakonito, jer ne može pravilnik koji je niže pravne snage da ograniči prava data zakonom koji ima veću pravnu snagu. Izmjena pravilnika po preporuci Ombudsmana za ljudska prava samo u jednom dijelu, da se dozvoli, na primjer, objavljivanje ugovora o javnim nabavkama, a da se drugi ugovori ne objavljuju je također protivzakonito i izbjegavanje direktne primjene zakona, jer svi ugovori, koje u ovom slučaju EPBiH, ali svi javni organi zaključuju sa trećim licima, treba da budu javni ugovori, odnosno značajno javno dobro. Budući da je EP BiH javno preduzeća i da raspolaže javnim novcem u ime svih građana i u tom smislu objavljivanje jedne vrste javnih ugovora, a skrivanje druge vrste javnih ugovora je samo izigravanje zakona”, obrazlaže Ožegović.
Transparency je podnio žalbu na odluku EP BiH da javnosti uskrati pristup traženim informacijama. Ako se javno preduzeće ponovo ogluši na zahtjev slijedi tužba.
“Transparency ima preko 200 sudskih presuda u svoju korist kada je u pitanju ovakva ili slična tematika. Iako se na sudske odluke duže čeka, nemamo sumnje da će sud odlučiti našu korist, jer takva je praksa da već nekoliko godina unazad svi ugovori koje zaključuju javni organi, o čijem objavljivanju se ide u sudski spor, zapravo budu u korist tužioca, odnosno u korist svih onih koji traže objavu tih informacija, a protiv konačnih odluka javnih preduzeća ili drugih javnih organa”, naglašava naš sagovornik.
Čak i kad izvjesno Transparency International dobije presudu u korist javnog objavljivanja ugovora, to neće značiti da će javnost imati jasan uvid u sklapanje ugovora između EP BiH i veletrgovaca. Sami ugovori ne sadrže tragove o načinu na koji su sklopljeni. Pošto EP BiH sklapa veliki broj ugovora aukcijskom trgovinom, tek bi poređenje podataka iz platforme za online aukciju i svih ugovora između javnog preduzeća i veletrgovačkih kompanija otkrilo stvarne razmjere direktnog ugovaranja trgovine električnom energijom.
Genijalno poslovanje
Prošla godina nije bila izuzetak u ovakvom načinu trgovanja između EP BiH i veletrgovaca. Dapače, naš izvor navodi da je od kraja 2018. do početka 2020. godine načinjena mnogo veća šteta javnom preduzeću prilikom prodaje električne energije kompaniji GEN-I. Podaci sa platformeCompanywallotkrivaju da je 2019. i 2020. godine padaju prihodi ove kompanije, a raste dobit, da bi se 2021. desilo obrnuto. Tako im se 2019. godine prihodi smanjuju za 88 posto, a neto dobit raste za 106 posto. Više je faktora koji su mogli utjecati na to, ali jasno je da im je marža u tom periodu rasla, a promet opadao. Jesu li baš u tom periodu “pametnije” trgovali nego inače ili su direktnom kupovinom od EP BiH došli do većeg profita, mi ne možemo sa sigurnošću reći.
Poslovanje GEN-I BiH od 2019-2021/izvor: Company Wall
Naratorium ima uvid u određene dokaze koji upućuju na ovu praksu, ali ih neće objaviti zbog zaštite izvora. Poznata su nam i imena osoba preko kojih su se navodno obavljali ovi poslovi. Naš izvor navodi da je bivša radnica EP BiH i bliska saradnica jednog od rukovodioca u EP BiH prešla u GEN-I, te da je jedno vrijeme posredovala u ovim poslovima.
GEN-I je multinacionalna kompanija sa sjedištem u Sloveniji. Aktuelni premijer Slovenije Robert Golob prije imenovanja na ovu poziciju bio je na čelu kompanije 16 godina. Imaju podružnicu u BiH sa jednom zaposlenom osobom. Pedeset posto vlasništva nad kompanijom ima državno preduzeće GEN energija, a ostalih pedeset GEN-EL naložbe, koje je u većinskom vlasništvu nekoliko državnih fondova.
“Grupa GEN-I rangirana je kao jedan od najinovativnijih i najbrže rastućih igrača na europskom energetskom tržištu od svog osnutka 2004. S poslovanjem u više od 20 europskih zemalja i 16 podružnica zapošljavamo više od 650 stručnjaka u područjima trgovine energijom, opskrbom energijom tržišta krajnjih korisnika i inovativnih energetskih usluga”, stoji na Linkedin profilu ove kompanije.
Obratili smo se predstavnicima kompanije GEN-I putem maila, zatraživši odgovor o broju direktnih ugovora sa EP BiH, ali od njih do danas nismo dobili odgovor.
Pored GEN-I-ja, navodno je prošle godine EP BiH prodavala struju direktnim sporazumima i HIFA OIL iz Tešnja, u vlasništvu Izudina Ahmetlića, sa kojom je sklopljeno sedam ugovora u vrijednosti od 2,8 miliona KM.
U poslovima s GEN-I-em EP BiH je, uzimajući u obzir cijene na HUPX-u i druge faktore, ostvarila gubitak od oko 11 miliona KM, kaže naš sagovornik.
Ugovori sa HIFA OIL-om u odnosu na HUPX na štetu su za EP BiH od oko 0,8 miliona KM, tvrdi on.
Za razliku od ove dvije kompanije, Renewable Energy Solutions BH (RES) iz Banjaluke je prodao električnu energiju EP BiH za ovu godinu, a vrijednost direktnog ugovora je 19,96 miliona KM. O sumnjivom poslovanju ove kompanijeranije je pisao portal Capital.
“Ovaj posljednji posao posebno djeluje sumnjivo obzirom da je RES otkupio buduću proizvodnju privatnih proizvođača Eco-Watt i VE Ivovik, odnosno priključio ih svojoj balansnoj grupi. Istovremeno, njima je EP BiH odbila dati ponudu za otkup, suprotno redovnoj praksi (EP BiH već otkupljuje proizvodnju od više sličnih proizvođača). U suštini ispada da je EP BiH gurnula navedene proizvođače RES-u, a zatim kupila energiju od RES-a umjesto direktno od proizvođača, time oštećujući i proizvođače i EP BiH, a pogodujući RES-u”, tvrdi naš izvor.
ECO-WAT je firma iz Kiseljaka u vlasništvu Dejana Brajkovića. Direktora ove kompanije Vladimira Andrića smo pitali kome ova kompanija prodaje električnu energiju.
“U skladu sa važećom Zakonskom regulativom koja regulira oblast proizvodnje i prodaje električne energije i u skladu sa tržišnim pravilima NOSBIH-a, ECO-WAT d.o.o. proizvedenu električnu energiju plasira na inozemna otvorena tržišta električnom energijom”, bio je njegov odgovor.
Ipak činjenice ne govore u prilog ovakvoj tvrdnji Andrića. Prema DERK-ovom Registrutrgovaca električnom energijom, kompanija ECO-WAT nema dozvole za trgovineelektričnom energijom (kako za unutrašnje, tako ni za međunarodno trgovanje).
Kada smo mu odgovorili da proizvođači ne mogu izvoziti električnu energiju na inozemna tržišta, nego je moraju prodavati preko registrovanih veletrgovaca (ili prodavati javnim preduzećima), Andrić nije dalje odgovarao na naše upite.
Riječ eksperta
Na pogubnu praksu trgovanja električnom energijom direktnim sporazumima eksperti i mediji upozoravaju godinama unazad. Struja je bila jedan od glavnih izvoznih proizvoda ove zemlje. Javnosti je dobro poznat slučaj švicarske kompanijeAxpo BH registrovane u Mostaru. Ova firma sa jednom zaposlenom osobom je 2021. ostvarila neto dobit od preko 33 miliona KM, iduće godine preko 18 miliona KM, da bi 2023. dobit pala na samo 231.366 KM. Upućeni tvrde da je enormni profit ova kompanija također ostvarila sa EP BiH u tom periodu. To nam je potvrdio i naš izvor.
Ovu, po JP EP BiH, ekonomski pogubnu praksu, na portalu NOMAD zadnje četiri godine jeanalizirao i inžinjer elektrotehnike Almir Muhamedbegović.
„Smatram da ova netransparentna praksa prodaje viškova struje stranim nakupcima odstrane jednog javnog preduzeća, koje je u 90 postotnom vlasništvu Vlade FBiH, ostavlja prostor za ozbiljnu sumnju u koruptivne radnje pogodovanja. Ako znamo da je te 2021. godine JP EP BiH ostvarila neto dobit od 12,3 miliona KM (pri ostvarenim prihodima od 1,1 milijardu), a da je firma nakupac sa jednim zaposlenim i jednom kancelarijom, te iste godine ostvarila dobit od 33 miliona KM (sa otvarenim prihodima od oko 166 miliona KM) preprodajući viškove koje je najvjerovatnije kupovala od JP EP BiH, onda se postavlja logično pitanje štetnosti takvih ugovora, a potom i odgovornosti onih koji su takve ugovore sklapali i odobravali u ime JP EP BiH. Logično je stoga postaviti pitanje koji je to tačno motiv ili razlog da potpisujete i odobravate štetne ugovore kojim će te desetine, pa i milione KM dobiti javne kompanije, prepuštati tašna-mašna nakupcima“, pita Muhamedbegović u komentaru za Naratorium.
Iako proizvodnja EP BIH kontinuirano pada iz godine u godinu, a pad će biti zabilježen i za prošlu godinu kada objave izvještaj, rukovodioci javnog preduzeća nastavljaju sklapati nepovoljne ugovore i početkom ove godine, upozorava naš izvor. Portal Biznisinfo je objavio da je EP BIH prošle godine ostvarila gubitak od 57,5 miliona KM. Obilju viškova je došao kraj, a uvoz struje u EP BiH počinje premašivati izvoz. Oni koji su se upleli u ovu igranku, znaju da nam ćumur više neće s neba padati.
