Prema novoj šumskoprivrednoj osnovi za Šumsko gospodarsko područje Gornjebosansko (ŠGP Gornjebosansko) koje obuhvata opštine Visoko, Kakanj, Vareš i Brezu, minirano je ili je sumnjivo na mine preko 1000 hektara šumskog zemljišta više nego što prikazuju mape Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC).
Šumskoprivredne osnove su 10-godišnji planovi gospodarenja šumama gdje su propisana pravila o sječi, pošumljavanju i dugim obavezama koje uključuju i izvođenje radova u šumskom području. Prema novoj šumskoprivrednoj osnovi (za period od januara 2023. do kraja 2032.) za ŠGP Gornjebosansko, koju izrađuje JP Bosanskohercegovačke šume (BH šume), minirano područje iznosi 2.444,54 hektara. Karte BHMAC-a pokazuju da je na ovom području minirano ili sumnjivo na postojanje mina 958 hektara šume i šumskog zemljišta. Dakle, na kartama BH šuma minirana površina je veća od površine koju vodi BHMAC i to za 1.486,54 hektara.
Uporedna analiza karata BHMAC-a i BH šuma u aplikicaiji QGIS, koja omogućava vizualizaciju i analiziranje geopodataka, jasno prikazuje da se područja sumnjiva od mina na brojnim područjima ne preklapaju.
Područje iznad Očevlja (Breza)/Žuto-sumnjivo na mine prema BH Šume, Crveno-Sumnjivo na mine prema BHMAC, Plavo-granice odjela državne šume/Foto: Naratorium
Ni podučja sumnjiva na mine koja vode BH šume u knjizi šumskoprivredne osnove iz 2013. godine nisu identična površinama sumnjivim na mine iz 2023. godine.
Tako je u staroj šumskoprivrednoj osnovi za ŠGP Gornjebosnasko koju je izradilo J.P. BH Šume, a koja je važila od januara 2013. do kaja 2022. godine, zabilježeno minirano područje, odnosno područje sumnjivo na mine na 2.114,54 hektara (str. 4. Šumskoprivedne osnove).
Ukupno minirano prema staroj osnovi/Foto: Screenshot
U novoj šumskoprivrednoj osnovi za ŠGP Gornjebosansko, koja važi za period od januara 2023. do kraja 2032., minirano područje povećano je za više od 300 hektara i iznosi 2.444,54 ha.
Str. 18. Šumskoprivredne osnove (2023- 2032)/Foto: Screenshot
Izrada šumskoprivredne osnove za ŠGP Gorenjebosansko rađena je u dva dijela – jedan je naplaćen 189.891 KM, dok je drugi koštao 384.999,47. Dakle, izrada šumskoprivredne osnove koštala je ukupno 574 890, 47 KM.
Cijena izrade šumskoprivredne osnove/Portal javnih nabavki/Foto: Screenshot
Iz BHMAC-a potvrdili su da je u posljednje dvije godine došlo do povećanja površine sumnjive na mine i to samo na području opštine Breza.
“Do povećanja minski sumnjive površine u posljednje dvije godine je došlo u općini Breza. U općinama Vareš i Visoko nije bilo povećanja minski sumnjive površine. U općini Kakanj nema povećanja minski sumnjive površine.”, naveli su iz BHMAC-a za Naratorium.
U tabeli koju su dostavili iz ovog centra navedeni su uporedni podaci miniranog područja u posljednje dvije godine. Obzirom da BHMAC prepoznaje adiminstrativne granice, poput opštinskih, ali ne i vrstu zemljišta, dostavljena tabela pokazuje ukupnu površinu koja je sumnjiva na postojanje mina na područjima opština u čijim se granicama prostire ŠGP Gornjebosansko.
Razlika u površini sumnjivoj na mine/Izvor: BH MAC/ Foto: Naratorium
Podaci iz tabele pokazuju da je povećana minirana površina iznosila 252 hektara, ali je na području Vareša i Visokog u posljednje dvije godine smanjena površina sumnjiva na mine.
Mape koje koristi JP ŠPD ZDK, a koje su dio šumskoprivredne osnove koju izrađuje JP BH Šume, ustvari nastaju na osnovu mapa koje ustupa BHMAC-a i drugih izvora poput vojske i policije.
“Sa korisnicima JP BH šume je napravljen Memorandum o saradnji za izuzimanje vektorskih podataka minski sumnjivih površina 05.05.2021. godine, broj: DPA/02-36-4-555/21.”, naveli su iz BH MACA za Naratorium, dodajući da je isti ugovor obnovljen u julu 2024. godine.
Zbog čega se minirana područja u ŠGP Gornjebosansko ne poklapaju sa miniranim područjima koje je mapirao BH MAC upitali smo javno preduzeće BH Šume koje je izrađivalo 10-godišnje šumskorpivredne planove za ovu šumsku oblast.
Prvi email smo dostavili krajem augusta 2024. Godine. Nakon toga nismo dobili odgovor, pa smo isti ponovili još dva puta. U međuvremenu smo zatražili odgovor i telefonskim putem, a tada nam je osoba koja se predstavila kao izvršni direktor, ne navodeći ime i prezime, u neugodnom razgovoru kazala da nemaju vremena da odgovore na email.
Naknadno smo poslali i nekoliko mapa koje jasno pokazuju nepodudaranja miniranih područja koja se vode prema BHMAC-ovim kartama i kartama miniranih područja koje su dostupne u šumkoprivrednoj osnovi za ŠGP Gornjebosasnko.
Troškovi deminiranja/Šumskoprivredne osnove/Foto: Screenshot
Naratorium je prošle godine objavio članak u kojem otkriva korupciju na području kojim također gospodari JP Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona. Podsjećamo da je kompanija MR Wood u saglanosti sa menadžemntom JP ŠPD ZDK posjekla skoro 10.000 m3 drveta vrijednog preko 800.000 KM, za koje je platila 10 puta manje zbog troškova deminiranja područja koje, ispostaviće se, u najvećem dijelu nije ni bilo minirano.
Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT za Naratorium kaže da za uočene različite vrijednosti u podacima BHMAC-a i u okviru šumskoprivredne osnove (ŠPO) za ŠGP Gornjebosansko jedan od razloga može biti i različit pristup, odnosno korištena metodologija u određivanju tih površina.
“Dok BHMAC minirana ili područja sumnjiva na mine može označavati i na određenim mikrolokalitetima, ono što smo mi primijetili jeste da, prilikom izrade ŠPO-a, i manje sumnjive površine dovode do bojenja u crveno cijelog tog odsjeka, koji predstavlja najmanju promjenjivu jedinicu privredne podjele šuma i šumskih zemljišta”, objašnjava Kusturica.
“Naravno, živimo u Bosni i Hercegovini”, napominje ona “pa svakako ne smijemo niti isključiti mogućnost manipulacija podacima prilikom snimanja i iskaza površina u okviru ŠPO, s ciljem da se određene površine šuma i šumskih zemljišta fiktivno predstave sumnjivim na postojanje minsko-eksplozivnih sredstava, što onda otvara vrata za različite ‘talove’ i profit sumnjivih izvođača radova na sječi i izradi šumskih drvnih sortimenata”.
Kusturica zapaža da “tri decenije nakon završetka rata u BiH prisustvo minsko-eksplozivnih sredstava u velikoj mjeri otežava živote ovdašnjeg stanovništva, što se odražava i na sektor šumarstva, s obzirom na to u šumarskim krugovima možemo čuti procjene koje ističu da se radi o površinama šuma i šumskih zemljišta i do 150.000, čak i 200.000 hektara za koje se sumnja da su pod minama”.
Zbog toga se šumskoprivredna društva kojima su povjereni poslovi gospodarenja šumama suočavaju s velikim problemima. Kao najbolji primjerih tih problema izdvaja područje Konjica.
“Šumskoprivredno područje (ŠPP) “Konjičko”, koje se prostire u granicama grada Konjica, ima ukupnu miniranu površinu šuma i šumskog zemljišta od više od 7.000 hektara, od čega gotovo 5.000 hektara u visokim, vrijednim šumama. Procentualno posmatrano, radi se od oko 14% površine cijelog ŠPP-a, što znači da je sedmina područja ‘izuzeta’ iz gospodarenja šumama. To ostavlja katastrofalne posljedice, posebno kada uzmemo u obzir da su Konjic i okolna područja među najugroženijim područjima u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju rizik od izbijanja razornih požara”, upozorava Kusturica.
Ovaj tekst je nastao uz podršku Heinrich Boll Stiftung Sarajevo.
