Kompanija Adriatic Metals koja se bavi rudarenjem metala u Varešu krajem januara je objavila posljednji finansijski izvještaj za zadnji kvartal 2024. godine, a koji sadrži i puni izvještaj za prvu godinu proizvodnje. U posljednja tri mjeseca u rudniku Rupice kod Vareša iskopala je 73.215 tona rude, što je više od dva prethodna kvartala kombinovano (drugi kvartal: 8.284, treći kvartal 63.053). O prethodnom izvještaju smo pisali ranije. Dakle, protekle godine je ukupno iskopala 145.755 tona. Prema izvještaju, tek 76.402 tona je samljeveno, što je nešto više od polovine iskopane rude. Brojke koje slijede odnose se na samljevenu rudu, a ne na ukupno iskopanu.
Ekstrakcija srebra je značajno porasla u posljednjem kvartalu. Ukupno su u prošloj godini ekstraktovali 481.245 unci srebra, što iznosi 13.635 tona. Zlata je dobijeno 3.961 unci, što iznosi oko 112 kilograma. Dobili su i 3.226 tona cinka i 2.240 tona olova.
Tabela proizvodnje za 2024./izvor: Adriatic Metals
“Prateći metali” periodnog sistema elemenata
Ako za referentnu vrijednost cinka uzmemo cijenu koja se u posljednja dva mjeseca na berzama kreće od oko 2.700-2.850 dolara po toni i uzmemo srednju vrijednost 2.775 dolara po toni, dođemo do vrijednosti od8,9 miliona dolara. Cijena srebra se kreće oko 30 dolara po unci. Kalkulacija kaže da je vrijednost ekstraktovanog srebra u prošloj godini oko 14,4 miliona dolara. Cijena zlata se od augusta do danas kreće od 2.400-2.800 dolara po unci. Ako uzmemo srednju vrijednost od 2.600, dođemo do iznosa od oko 10 miliona dolara. Cijena olova se u posljednjih pola godine kreće od 1.900-2.100 dolara po toni, pa vrijednost ovog proizvedenog metala izađe oko 4,8 miliona dolara, ako za srednju vrijednost uzmemo 2.000 dolara po toni. Zanimljivo je da se u ovom izvještaju, za razliku od prethodnih ne spominje bakar, ali o tome ćemo poslije.
U izvještaju se navodi da je kompanija protekle godine od prodaje metala zaradila 27 miliona dolara (što ne znači da su prodali sve što su ekstraktovali). Uzmemo li cijenu koncesione naknade od 3.9 KM po toni, znači da je za 145.755 iskopanih tona Varešu i Zeničko-dobojskom kantonu (u omjeru 70 posto općini, 30 posto kantonu) uplaćeno oko 568.444 KM kontinuirane koncesione naknade (ponavljamo, tek nešto više od polovine iskopane rude je prerađeno). Iako nemamo sve brojke, jasno je da je koncesija niža od jedan posto, što je ispod najgorih neokolonijalnih praksi. Naratorium je premijeru ZDK Neziru Piviću (SDA) pisao tražeći da odgovori kada će biti utvrđena nova cijena koncesije, kako je najavio u martu prošle godine, ali do danas nam nije odgovorio.
Nova direktorica Adriatic Metalsa Laura Tyler najavljuje da će tek ove godine rudnik ući u komercijalnu proizvodnju i da je plan za ovu godinu samljeti između 625-675 hiljada tona rude, što je preko osam puta više nego prethodne godine. Kompanija procjenjuje da će operativni troškovi za ovu godinu iznositi 75 miliona dolara.
Planirani troškovi za 2025/izvor: Adriatic Metals
“Osim toga, objavili smo smjernice za proizvodnju za 2026. i prosjek LOM-a (eng. Life of mine-životni vijek rudnika op.a.), naglašavajući izvanredan potencijal Vareš Silver Operation (Vareške srebrne operacije). Naši planovi za proširenje ostaju prioritet, a Ausencova studija pokazuje mogućnost povećanja proizvodnog kapacitet u fabrici za preradu Vareš sa 0,8 Mtpa na 1,3 Mtpa (megatona po godini op.a). Veselimo se ažuriranju dioničara u nadolazećim mjesecima o potrebnom proširenju podzemnog rudnika da podrže ovaj rast”, dodala je Tyler u komentaru u izvještaju. Cijeli izvještaj je dostupan naovom linku.
Zanimljivo je sagledati kako se vremenom mijenjala karakterizacija ovog rudnika. Prvo se govorilo o rudniku cinka, olova, barita i pratećih metala, a kasnije je dodano i srebro u opis. Kod nas se u javnosti još uvijek koristi ovaj opis, čime se kamuflira njegova stvarna priroda. Tako se barit, na primjer, uopšte ne ekstraktuje iz rude zbog neisplativosti prerade, nego se odlaže sa ostalom jalovinom. Na engleskom jeziku iz Adriatica o ovom rudniku uvijek pišu kao o Vareš Silver Operation. Iz gornjih kalkulacija jasno je da je srebro (pa i zlato) najvrijedniji resurs na kojem je fokus ove “operacije”. “Prateći metali” su zapravo plemeniti metali koji donose najveći profit.
Gdje je nestao bakar?
Kao što rekosmo, ovaj dragocjeni metal je izostavljen iz posljednjeg izvještaja. U prethodnom izvještaju je zabilježeno da je u drugom i trećem kvartalu ekstraktovano 105 tona bakra. Teško je povjerovati da je odjednom iz depozita nestalo ovog metala ili da ga više ne ekstraktuju. Objašnjenje treba potražiti u partnerstvu između Adriatica i Orion Mine Financea. Ova kompanija koja se bavi investiranjem u rudnike metala, sa sjedištem u New Yorku, 2021. godine je ušla u posao sa Adriaticom. Inicijalni paket sa Orionom je iznosio 142,5 miliona dolara, od čega je 120 miliona posudbe Adriaticu, a 22,5 miliona je dogovor o isporuci bakra. 120 miliona posudbe je stariji osigurani dug, što znači da bi ova kompanija u slučaju likvidacije Adriatica imala prioritet pri naplati duga. Iako nije poznato koja količina bakra je dogovorena za pomenuti iznos, ovaj ugovor predviđa da će Adriatic izvjesnu količinu prodati Orionu po unaprijed dogovorenoj cijeni. Pored ovoga, u cijeli finansijski paket su uložena još 102 miliona dolara.
Finansijski paket s Orionom/izvor: Adriatic Metals
Međutim, u maju prošle godine Orion je svoja prava na bakar prodao kompaniji Gold Royalty Corp. za 50 miliona dolara. Ova kompanija sa sjedištem u Kanadi ne ulaže direktno u rudnike, nego svoj poslovni model zasniva na ulaganju novca u naknadu za procenat od budućih prihoda od rudarenja. Drugi model koji koriste je tzv. “streaming”, što podrazumijeva da kompanije ulažu značajan kapital unaprijed i zauzvrat stiču pravo da kupe metale po nižim cijenama, a to im daje mogućnost većeg profita, ali znači i veći rizik, jer im je prihod zavisan od proizvodnje rudnika i tržišnih cijena metala. Tako su otkupili i “streaming” ugovor između Oriona i Adriatica. Zašto je Gold Royalty dao 50 miliona dolara za nešto što je Orion kupio za 22,5 miliona samo dvije godine prije toga? Prosječna cijena bakra se u prethodne četiri godine skoro udvostručila. Predviđanja su da će potražnja nastaviti rasti, a time i cijena.
Moguće je da zbog ovog “streaming” ugovora bakar više ne ulazi u izvještaje dok se ne isporuči dogovorena količina. Ne možemo sa sigurnošću reći.
Ono što sa sigurnošću znamo jeste da Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije ne zna koliko čega se rudari u Varešu, što su nam potvrdili kada su na naše ptanje odgovorili da je “najbolje da to pitamo samu kompaniju”. Bez obzira na to, ekspresno su izdali novu dozvolu za podzemnu eksploataciju Adriatic Metalsu nakon što je Kantonalni sud u Mostaru 30.12.2024. poništio prethodnu.
