Prošlogodišnji kaskadni raspad elektroenergetskog sistema u jugoistočnom dijelu kontinentalne Europe, koji je izazvaoblackout i u Bosni i Hercegovini, Albaniji te dijelovima Crne Gore i Hrvatske, pokazao je svu krhkost regionalnih elektrodistributivnih mreža. Analize Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) potvrđuje da je incident iz juna 2024. započeo prekidima na nekoliko ključnih dalekovoda. Ti prekidi su pokrenuli lančanu reakciju u prenosnom sistemu i izazvali nagle padove napona na više lokacija.
Uizvještaju Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini (NOSBiH), koji upravljaelektroenergetskim sistemom u BiH,navedeno da je minimalna satna potrošnja od 246 MWh uzrokovala pad elektroenergetskog sistema BiH.
Sistem je praktično bio podvrgnut testu koji je ogolio njegove najdublje slabosti: zastarjelost infrastrukture, neispunjene planove i hroničnu neodgovornost onih koji su bili zaduženi da spriječe ovakav scenario.
Integrisanje energije iz velikog broja obnovljivih izvora stvara brze promjene u proizvodnji i odstupanja u kontrolnoj oblasti BiH, što povećava potrebu za balansnim uslugama i troškove balansiranja,kazao jeBojan Rebić, rukovodilac Sektora za upravljanje elektroenergetskim sistemom u realnom vremenu za portalEnergetika.ba.
Pored varijabilnosti proizvodnje iz solara i vjetra, zbog čega su potrebne balansne usluge, tu je još nekoliko faktora koji doprinose neusklađenosti novih energetskih postrojenja za zastarjelom distributivnom mrežom. Prije svega, stari distributivni sistemi su dizajnirani za centralizirana velika energetska postrojenja poput termo i hidroelektrana. Pojednostavljeno rečeno, sada brojni mali i srednji proizvođači priključeni na distribuciju uvode dvosmjerni protok energije što izaziva probleme s naponom. Decentralizacija proizvodnje podrazumijeva raštrkanost izvora energije zbog čega i mreža mora biti prilagođena. Nedostatak kapaciteta za skladištenje energije (baterije i crpne hidroelektrane) kojima bi se lakše balansiralo fluktuacijama dodatno pogoršava situaciju.
VE Podveležje/Foto: Naratorium
Intergacija solarnih i vjetroelektrana
NOSBiH svakodnevno nabavlja i koristi vlastite i prekogranične rezerve iz susjednih zemalja kako bi pokrio deficit ili suficit energije, naveo jeRebić i dodao da jekvalitet regulacije ranije bio dobar, ali je 2024. i početkom 2025. došlo do pogoršanja.I predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sisteme (CIGRE) Zijad Bajramovićnedavno je potvrdioda na preopterećenje mreže utječe porast broja obnovljivih izvora energije koji uzrokuje pojavu zagušenja u prenosnim i distributivnim sistemima.
“Mi pričamo o integraciji velikih solarnih i vjetroelektrana a nemamo niti jedan izgrađen baterijski sistem za skladištenje električne energije. Treba raditi na sprečavanju zagušenja mreže, na jačanju interkonekcija sa elektroenergetskim sistemima susjednih zemalja, postoje dijelovi prenosne mreže koji su konstantno pod povišenim naponom koji ubrzano degradira mrežu i ubrzava njeno ‘starenje’. Postoje studije koje govore o tome, ali kad dođe do realizacije to je sve tromo. Čeka se uvijek neka katastrofa da bi se reagovalo. Slučaj pada mreže iz 2024. tipični je primjer, jedan svojevrsni test koji je pokazao kako izgleda ranjiv sistem koji se ne modernizuje i ne održava u skladu sa planovima”, navodi stručnjak u oblasti energetike inženjer Almir Muhamedbegović za Naratorium.
Bajramović je naglasio i potrebu za izgradnjom novih 110 kV trafostanice i dovršavanje započetih procesa prelaska na 20 kV nivo te je dodao da je do 2030. u elektrodistributivne sisteme u BiH potrebno uložiti 1,4 milijarde KM. No, stručnjaci nisu sigurni u preciznost ovih procjena.
“Mislim da se radi o jednoj vrlo konzervativnoj procjeni ako se mislilo na investicije do 2030. za cijeli elektrodistributivni sistem unutar države. Smatram da bi brojka trebala biti nekoliko puta veća. Što se tiče prenosne mreže, samo u 2025. godini Elektroprenos BiH je za razvoj mreže planirao investicije od 555 miliona KM. Problem je što je realizacija takvih planova vrlo slaba. U 2024. godini je od planiranih skoro 460 miliona realizovano samo 48 miliona KM. Jednostavno svi ti planovi poput indikativnih planova razvoja su mrtvo slovo na papiru i onda niko ne odgovara u tim upravama što se ti planovi ne realizuju. Postoje planovi razvoja elektrodistributivnih mreža koje svake godine FERK-u podnose dva federalna elektroprivredna preduzeća. Postavlja se pitanje čemu služe ti planovi koji se ne poštuju i koji se u maloj mjeri realiziraju”, poentira Muhamedbegović.
Obaveza razdvajanje operatora distribucije električne energije
Osim nepoštivanja planova, Bosna i Hercegovina ne izvršava ni obaveze iz evropske Direktive 2009/72/EC koja nalaže pravno i funkcionalno razdvajanje operatora distribucije električne energije od proizvodnje i snabdijevanja. Zbog kršenja obaveza o razdvajanju ovih djelatnosti Energetske zajednica je pokrenula postupak protiv naše zemlje.
“U Federaciji BiH, dinamički akcioni planovi su usvojeni u augustu 2023. godine kako bi se usmjerilo razdvajanje operatora distributivnog sistema u roku od dvije godine, kako je propisano Zakonom o električnoj energiji. Međutim, tokom izvještajnog perioda nije postignut nikakav napredak. Radna grupa je u međuvremenu utvrdila potrebu za dodatnim zakonskim promjenama kako bi se obezbijedila odgovarajuća osnova za završetak procesa razdvajanja i trenutno izrađuje potrebne izmjene. Pravno i računovodstveno razdvajanje je završeno za pet distributivnih kompanija u vlasništvu ERS-a od 2021. godine, ali funkcionalno razdvajanje još nije napredovalo. Štaviše, trenutne odgovornosti operatora distributivnog sistema i dalje nisu usklađene sa zahtjevima Direktive (EU) 2019/944,” navela je šefica pravne jedinice Sekretarijata Energetske zajednice Marie-Therese Richter-Kuhnert za Naratorium.
Napominjći da pošto nepravilnosti još nisu otklonjene, Sekretarijat EZ ima diskreciono pravo da pokrene postupak prema članu 92 Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, nakon čega bi Ministarsko vijeće “moglo utvrditi da se Bosna i Hercegovina upušta u ozbiljno i uporno kršenje svojih obaveza prema Ugovoru”, te bi mogla iskoristiti mogućnost nametanja nefinansijskih sankcija.
Kršenje zakona o električnoj energiji
I Zakoni o električnoj energiji doneseni 2021. u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH 2023. godine propisuju razdvajanje djelatnosti u elektrodistributivnim kompanijama. U Federaciji BiH krajnji zakonom propisani rok za razdvanjanje operatora distributivnog sistema (ODS) od ostalih djelatnosti bio je 17. august 2025. godine. Iako je započet proces koji uključujuje angažman konsultanata (PwC) i učešće u radnoj grupi FMERI-ja na izradi posebnog zakona (lex specialis) – razdvajanje još nije provedeno. Dakle, uprkos direktivi Energetske zajednice i zakonskim propisima u entitetima, nijedna elektrodistributivna kompanija u zemlji još nije provela razdvajanje, čime ograničavaju tržišnu konkurenciju i krše osnovna pravila Energetske zajednice.
“Ovo je još jedan jasan dokaz da vlasti na državnom i enetiteskim nivoima ne radi ništa na implemantaciji potpisanih obaveza. A to dalje implicira da je vlast neodgovorna, lijena i nesposobna, ali i da namjerno ne radi svoj posao”, ocjenjuje Muhamedbegović.
Almir Muhamedbegović/Foto: nomad.ba
Zakon o električnoj energiji Federacije BiH usvojen je na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, odakle nam nikada nije odgovoreno na pitanja da li su utvrđeni razlozi kašnjenja u procesu razdvajanja elektrodistributivnih djelatnosti. Na naša pitanja oglušile su se, kao i bezbroj puta do sada, i sve elektrodistributivne kompanije u državi. Umjesto odgovora od odgovornih, odgovor smo potražili od Muhamedbegovića.
“Prije svega zbog potpune nesposobnosti i nezainteresovanosti izvršne ali i zakonodavne vlasti da radi svoj posao. Ponovo se pokazuje da partijsko upravljanje elektroprivredama nikad neće donijeti napredak. Dok god političke partije na vlasti postavljaju politički podobne i poslušne neznalice i ljude bez integriteta na ključna mjesta i dok god su elektroprivrede samo plijen političkih partija na vlasti, sunce neće zasjati u elektroenergetici kao niti bilo gdje. Jednostavno politička pamet politički imenovanih direktora, upravnih i nadzornih obdbora, nemože zamijeniti struku nikad, te kao takva partokratija neće nikad biti sposobna da donese potrebne promjene. To je osnovni uzrok ovog stanja”.
Nepoštivanje planova ulaganja u infrastrukturu, kršenje zakona i direktiva dovodi do toga da se zanemaruju problemi elektrodistributivnog sistema koji će iziskivati velika ulaganja kako bi se izbjegao potpuni kolaps. Bajramović je tako u istom obraćanju za Fenu govorio o povećanju mrežarine naglašavajući da bi se na taj način “donekle obezbijedila finansijska sredstva neophodna za ulaganja u jačanje i modernizaciju elektrodistributivne mreže”.
“Opravdanost razloga za eventualno povećanje iznosa mrežarine elektroprivredna društva moraju jasno argumentovati prilikom podnošenja zahtjeva za povećanje mrežarine prema FERK-u. Kad godinama ne investirate u skladu sa planovima razvoja mreže logično je da se problemi zastarjelosti i istrošenosti mreže, nedovoljni kapaciteti transformatorskih stanica, samogomilaju do tačke pucanja. Želimo li integraciju obnovljivih izvora, distributivne mreže se moraju modernizaovati i kapacitirati za takvu ekspanziju. U suprotnom integracija obnovljivih izvora će u jednom momentu postati noćna mora operatorima distributivnih sistema. A možda je taj momenat već došao”, upozorava Muhamedbegović.
Dakle, bez hitne modernizacije mreže, dosljedne implementacije zakona i strateškog planiranja, BiH riskira da noviblackout postane pitanje vremena. Uz strašne finansijske probleme elektroprivreda o kojima smo već pisali, zapuštene mreže elektroenergetski sistem BiH su dovele na rub pucanja. No, posljedice neodgovornosti odgovornih, kao i uvijek, najviše će osjetiti građani.
Ovaj tekst je nastao uz podršku HeinrichBöllStiftung Sarajevo.
