Mostarke i Mostarci, a to većina ljudi koji prate dnevnu politiku zna, na lokalne izbore nisu izlazili od 2008. pa sve do 2020. godine.
Taj izostanak demokratskih osnova kombinacija je brojnih faktora, od kojih je primarna kočnica bila loš nametnuti statut od strane OHR-a, odnosno tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna. Ashdown statut nameće 2004. godine, Ustavni sud BiH dijelove tog statuta proglašava neustavnim 2010. godine, te Mostarom od 2012. do 2020. godine vladaju pokojni Ljubo Bešlić kao gradonačelnik bez gradskog vijeća iza sebe, te Izet Šahović, tadašnji načelnik odjela za financije i nekretnine u Gradu Mostaru.
Situacija je to koja je iritirala građane Mostara, te davala za pravo onima koji su Mostar nazivali „gradom slučajem“. Istodobno, gradom vladaju dvije najjače političke grupacije, kojima u tom trenutku odgovara stanje kaosa.
Stanje u kojem se Mostar našao kočilo je svaki zdrav i organski napredak, onemogućavalo normalan život građana i rad kompanija, a Mostarke i Mostarci nisu mogli konzumirati jedno od najvažnijih prava u demokraciji – mogućnost da na lokalnom nivou biraš i da budeš biran.
Status quo je otključan tužbom Irme Baralije prema Europskom sudu za ljudska prava, te potpisivanjem mostarskog sporazuma između SDA i HDZ, sa brojnim međunarodnim partnerima i mentorima koji su tom činu svjedočili.
Prvi lokalni izbori nakon 2008. godine održali su se u prosincu/decembru 2020. sa blagim kašnjenjem u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave.
Relativni pobjednici tih izbora bili su HDZ BiH koji je osvojio 13 mandata, te Koalicija za Mostar predvođena sa SDA koja je osvojila 11 mandata. Dvije grupacije tako raspolažu sa 24 od 35 vijećnika.
Obećanja, obećanja…
„Kvaliteta života i sigurnost“ bio je slogan pod kojim je HDZ BiH krenuo po glasove na lokalnim izborima 2020.
U tadašnjem programu ove stranke nalazila su se obećanja koja ne samo da nisu ispunjena, nego nisu ni ozbiljnije razmatrana na sjednicama Gradskog vijeća Mostara u kojem ova stranka, uz partnere iz SDA, odnosno Koalicije za Mostar, ima praktički dvotrećinsku većinu.
Glasači, poznata je to stvar, programe rijetko čitaju, a i one koje pročitaju pamte vrlo kratko, pa je možda za uvod najbolje podsjetiti što su to stranački prvaci obećavali Mostarkama i Mostarcima u razdoblju između 2020. i 2024. godine – ukoliko zaokruže baš njih.
Neka od obećanja koja je HDZ BiH uputio prema svom glasačkom tijelu bila su: unaprjeđenje rada Gradske uprave koja će biti na usluzi građanima, digitalizacija javne uprave – pristupačnost i transparentnost informacija, jačanje uloga mjesnih zajednica, kvalitetno upravljanje otpadom za čist Mostar, sigurnost rada i života, stvaranje poželjnog poslovnog ozračja, reduciranje parafiskalnih opterećenja gospodarstvu, kreiranje uvjeta za razvoj ekološki i ekonomski održivog turizma, izgradnja funkcionalnih sportskih objekata, te kontinuirani angažman na proizvodnji kulturnih sadržaja i promociji autentične kulturne baštine i prirodnih ljepota.
O tome što je obećavano, a što je na kraju ispunjeno razgovarali smo sa vijećnikom HDZ BiH u Gradskom vijeću Mostara, Antonijom Zelenikom.
Zelenika kaže kako se zbog živaca i zdravlja neće ponovno kandidirati, no pristao je dati ocjenu svoga dosadašnjeg rada, kao i rada svojih kolega iz Gradskog vijeća.
„Najprije, ja kao lokalni vijećnik sam uspio barem ispuniti svoje obećanje da će mame s kolicima moći normalno proći na potezu od Katedrale do zgrade Mostarke i u krug preko Đačkog doma i Rondoa. Ostalo je za sanirati još nogostup u Splitskoj ulici, imamo obećanje da će se riješiti možda i ove godine. Radio sam i na rješavanju kvartovskih parkića u mojim mjesnim zajednicama Strelčevina i Avenija“, govori Zelenika.
Navodi kako je mnogo inicijativa tek djelomično ispunjeno, poput osvjetljavanja pješačkih prijelaza, koje je po njegovom mišljenju loše urađeno, ali je ipak urađeno.
Ono za čim najviše žali je način na koji je u gradu izvršena energetska tranzicija.
„Najviše mi je žao što su solari otišli u krivom smjeru. Moja je inicijativa bila da se na dvadeset škola i vrtića urade mini solarne elektrane od 23kw koje bi same sebe isplatile i objekti bi postali neovisni o mreži. Ja sam sklonjen iz tima koji o tome odlučuje, a sve se razvuklo da još nemamo nijednu završenu. Regulacijski i prostorni plan nisu dobro odrađeni i mi kao odbor nismo bili upoznati ni sa čim do par dana pred sjednicu i to nije bilo u redu prema nama. Ja sam pokušao par puta nešto promijeniti ali sam uglavnom ostao sam. Najviše nedostaje kvalitetan prostorni plan koji smo obećali, ali nekom nije odgovarao“, ukazuje Zelenika na loše prakse koje je primijetio iz prve ruke.
Na pitanje da komentira mandat Marija Kordića kaže da je ušao sa prevelikim očekivanjima, i od sebe samoga, ali i od politike.
„Mislim da je gradonačelnik dosta nekih stvari odradio kvalitetno da bi grad profunkcionirao, ali sam mišljenja da se nije snašao u gradskom nacionalizmu. On je mislio da može biti gradonačelnik cijelog grada, ali ja mislim da još nije sazrelo vrijeme za to i što se evo i pokazalo. Ipak, znajući da nije bilo vijeća 12 godina, nismo mi toliko ni loši bili, posebno kad vidim kako funkcionira županija u nekim segmentima. Grad ima budućnost, ali se trebaju znati prioriteti i tko vodi glavnu riječ, a ne da nam tajkuni i ratni profiteri diktiraju tempo“, oštro završava ovaj magistar sigurnosti.
Mostarski RTV servis, javne garaže, šetnica uz Neretvu i druge bajke…
Koalicija za Mostar koju predvodi Stranka demokratske akcije (SDA), a članice su još i Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Stranka za BiH (SBIH) i Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS), objavila je opsežan plan rada s mjerama koje žele uvesti u četiri godine budućeg mandata.
Kompletna izborna platforma nalazi se ovdje: https://koalicijazamostar2020.ba/izborna-platforma/
Iz nje vrijedi izdvojiti neka zanimljiva obećanja, kao što su sistematizacija radnih mjesta u Gradskoj upravi, te predlaganje Gradskom vijeću izmjena i dopuna iste ili novu sistematizaciju, a također i uspostava elektronskog oblika komuniciranja stranaka i organa Uprave kroz web city platformu te zaprimanje zahtjeva u elektronskoj formi na glavni protokol Grada koji je povezan sa protokolom gradskih područja i s njim čini jednu cjelinu. Koalicija je najavila i uspostavljanje principa transparentnosti konkursne procedure kod izbora najuspješnijeg kandidata, reformu lokalne uprave, funkcionalno i institucionalno jedinstvo Grada Mostara, uz daljnji razvoj i jačanje mjesne i lokalne samouprave u gradskim područjima i mjesnim zajednicama. Obećano je da će se izvršiti utvrđivanja gradske imovine, a imovinu procijeniti i evidentirati u poslovnim knjigama uz procjenu sudskog vještaka. Pominje se i finansiranje redovnog održavanja Partizanskog groblja kao nacionalnog spomenika BiH, ponovna uspostava radiotelevizijskog javnog servisa Grada Mostara, povratak građana obalama Neretve – izgradnja šetnice uz Neretvu, uređenje vodotoka Radobolje: zona sporta i rekreacije; uređenje rekreacione zone Bune i Bunice, zabraniti gradnju objekata bez projektom planiranog adekvatnog parkinga. Program je predvidio i da se novim prostornim planom dugoročno riješi nova lokacija Gradske deponije, te da se u skladu sa prostornim planom ubrza izdavanje koncesija za projekte proizvodnje za solarne i vjetroenergije.
S vremenskim odmakom, vidljivo je kako velik dio ovih obećanja nije bio ni razmatran, a kamoli da je nešto od toga ispunjeno. Ono što je ispunjeno, poput rješavanja mirujućeg prometa, odnosno vraćanja u život gotovo ugašenog gradskog poduzeća Mostar parking, ili poskupljenje usluga Vodovoda i kanalizacije, izazvalo je samo bijes među pučanstvom.
Mirza Drežnjak, vijećnik SDA iz Koalicije za Mostar i predsjednik Komisije za Statut, pravne akte i nadzor zakonitosti, kaže kako nakon četiri godine mandata nisu zadovoljni reformom gradske administracije koja nije efikasna u procesu realizacije zahtjeva građana i investitora.
„Gradonačelnik nije dostavio Gradskom vijeću novu organizaciju gradske uprave i sistematizaciju radnih mjesta za protekle četiri godine. Nismo uspjeli usvojiti Statut Grada Mostara koji bi garantovao formiranje mreže mjesnih zajednica i njihovu veću ulogu u pružanju usluga građanima, na taj način i veći nivo učešća građana u mjesnoj samoupravi. Također, ni gradska područja nisu dobila svoju funkciju koja je predviđena novim Statutom“, navodi Drežnjak, no dodaje da je bilo i pozitivnih pomaka.
„Ove četiri godine su obilježili ipak mnogi infrastrukturni radovi na ulicama, saobraćajnicama, parkovima, sportskim i obrazovnim objektima… Nismo zadovoljni dinamikom rješavanja ruševnih objekata koji narušavaju izgled grada i predstavljaju opasnost po život prolaznika. Napravljeni su pomaci u komunalnoj djelatnosti, projekat ujedinjavanja preduzeća je u završnoj fazi, a pozitivni pomaci su i u organizaciji ove djelatnosti. Donesene su mnoge odluke koje uključuju različite olakšice za mlade Grada poput subvencije prevoza za srednjoškolce, stipendiranje deficitarnih zanimanja, nabavka besplatnih udžbenika za sve osnovce, subvencije kupovine prve stambene nekretnine, poticaji za mlade poduzetnike, uspostava Turističke zajednice, unapređenje infrastrukture aerodroma, itd.“
Objašnjava kako najvećim izazovima u narednom mandatu smatra konačno usvajanje Prostornog plana Grada Mostara, usvajanje Statuta, konačnu izgradnju kapitalnih sportskih objekata Grada (dvorane i bazena), nastavak ulaganja u industrijske zone i privlačenje investicija, te dalji razvoj turizma.
Doktor protiv doktora
Kako su izbori padali baš u najgore vrijeme – u vrijeme Covid krize – kao nositelja liste HDZ je postavio do tada javnosti slabije poznatog direktora Doma zdravlja Mostar, Marija Kordića, čija je popularnost počela rasti upravo zahvaljujući smirenom i pribranom pristupu prema javnosti povodom Covid tema.
Identično se ponijela i Koalicija za Mostar, koja je na čelo liste isturila još jednog liječnika i još jednog direktora medicinske ustanove, Kantonalne bolnice Safet Mujić, dr. Zlatka Guzina.
Preliminarne ankete upravo su ovim političkim grupacijama davale najveće šanse za izbornu pobjedu, pa je time postalo i poprilično očigledno kako će jedan od dvojice liječnika postati novi gradonačelnik Mostara, prvi nakon duge i tegobne vladavine pokojnog Ljube Bešlića (HDZ BiH) koji je većinu svoga podužeg mandata grad vodio bez podloge u gradskom vijeću, koje nakon 2012. godine nije postojalo.
Izbor gradonačelnika Mostara nije direktan i provodi se specifičnim postupkom koji uključuje nekoliko ključnih koraka. Najprije se održavaju izbori za Gradsko vijeće Mostara, gdje građani biraju vijećnike putem direktnog glasanja. Postoji gradska lista, te liste s pojedinih područja grada. Centralna gradska lista daje 13 mandata i svakom konstitutivnom narodu moraju pripasti najmanje četiri pozicije, dok jedno mjesto moraju dobiti ostali.
Nakon izbora, novoizabrano Gradsko vijeće Mostara se konstituira. Vijećnici preuzimaju svoje mandate i održavaju prvu sjednicu. Članovi Gradskog vijeća zatim mogu predložiti kandidate za gradonačelnika. Kandidat mora biti član Gradskog vijeća. Gradonačelnik se bira putem glasanja unutar Gradskog vijeća. Glasanje se provodi u nekoliko krugova.
Što je ispunjeno?
Nekoliko je gorućih problema već tada bilo pred gradskim vlastima. Donošenje legalnog statuta grada, budući da je ovaj postojeći kojega je nametnuo OHR proglašen neustavnim, rješavanje nagomilanih problema, poput deponije Uborak, usklađivanje sa Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH, rješavanje mirujućeg prometa, tj. naplata parkinga u gradu, privlačenje investicija, rušenje ili sanacija ruševina koje 30 godina od rata i dalje ometaju normalan život i remete estetiku grada…
Od nabrojanog, parking je kao potencijalni punitelj gradske kase bio jedan od prvih na redu. Nažalost, od početka se u cijeli projekt ušlo s pogrešnom namjerom. Mostar parking je vraćen u život, za direktora je imenovan Ivan Barbarić koji je i sam bio na HDZ-ovoj listi, ali nije uspio prijeći izborni prag za ulazak u Gradsko vijeće.
U prvoj fazi uvedena je naplata na gradskim javnim površinama, što u principu nije bilo sporno, no u drugoj fazi krenula je naplata parkinga stanarima oko zgrada i u kvartovima, što je izazvalo gnjev i revolt stanovništva, budući da niti jedan grad ni općina u BiH parking tog tipa ne naplaćuje. Da stvar bude još gora, način na koji se Grad upisao u vlasništvo nad dvorištima zgrada, koje su pripadale nekadašnjim SIZ-ovima (Samoupravna interesna zajednica) nije potpuno transparentan i mogao bi u budućnosti predstavljati velik društveni ali i pravni problem.
Fijasko neradne nedjelje
Među prvim krupnijim odlukama bilo je nametanje neradne nedjelje. Na tom pilot projektu tada je inzistirao HDZ, a nakon što je uvedena, obećano je kako će građanima po prolasku 6 mjeseci biti prezentirana opsežna ekonomska analiza utjecaja neradne nedjelje na zaposlenost, prihode i budžet grada. Analiza nikada nije prezentirana, a odluka se obila o glavu gradonačelniku Mariju Kordiću na dočeku Nove 2024. godine.
Naime, ne štedeći novca, Kordićev tim doveo je regionalnu zvijezdu Željka Joksimovića, PR mašinerija je radila, napravljena je pozitivna atmosfera i Mostar je bio turistički jako dobro popunjen. No, dani novogodišnjih praznika padali su vrlo nezgodno po gradonačelnika koji je mimo samo vijeća želio 31.12.2023. i 02.01.2024. proglasiti radnim danima, iako su neradni na razini Federacije BiH. Brojni turisti poslušali su Joksimovića i Antoniju Čerkez, građani Mostara to su platili oko 110.000 eura, no lokalna ekonomija, s izuzetkom smještajnih objekata, restorana i benzinskih pumpi nije zaradila baš ništa.
Grad i dalje živi po Ashdownovom neustavnom statutu
Odluke o parkingu, neradnoj nedjelji, masovnim dodjelama dozvola za velike fotonaponske elektrane pokazale su smjer u kojem će se vladavina Kordić-Marić, odnosno HDZ i SDA kretati.
Statut kao možda najveće i najteže političko, ali i praktično pitanje nekoliko je puta bio predlagan kao točka dnevnog reda na sjednicama vijeća, posljednji put u studenom/novembru 2023., no HDZ je bio izričito protiv.
Zašto?
Zbog toga što je dogovor o izmjenama neustavnih dijelova statuta bio dio tzv. Sporazuma za Mostar, kojeg su lideri HDZ i SDA, Bakir Izetbegović i Dragan Čović potpisali pred većim brojem međunarodnih dužnosnika. Iako je sporazum potpisan 2020. godine, HDZ zamjera partnerima iz SDA da se polovice dogovorenog nisu pridržavali, te zbog toga ne pristaju na izmjene statuta i donošenje novog iako im je to na neki način obveza u ovom mandatu. Kako sada stvari stoje, u ovom mandatu teško da će se statut dirati.
Novinarka Mirjana Topić Landeka prati rad Gradskog vijeća. Na prvu, što se predizbornih obećanja i njihovog ispunjenja tiče, prisjeća se neispunjenih obećanja o podzemnim garažama. Pita se što je sa gradskom sportskom dvoranom i olimpijskim bazenom?
Prisjeća se i dva zaboravljena projekta, Mo Pass, kartice koja omogućava turistima za određenu svotu novca pristup turističkim atrakcijama, koja nikada nije zaživjela, a prilikom uvođenja očekivali su se milijuni na gradskom računu.
„Projekt uličnih bicikala za iznajmljivanje Nextbike koji je zaživio u nekoliko drugih gradova, u Mostaru nikad nije do kraja i s uspjehom implementiran. Sjećam se i nekih obećanja o otvaranju dvije poslovnice Lidla do kraja 2024., što je sada se vidi bilo jedno isprazno obećanje“, govori ona.
„Uređenje partera oko zgrada u središtu grada bilo je jedno od obećanja koja nikada nisu ispunjena, kao i pretvaranje rudarskog kopa Vihovići u park i šetnicu. Sad su tamo samo sasušene lipe i hrpe smeća. Što je s komunalnim redarima? Ja ih ne vidjeh od onog slikanja ispred vijećnice. Te naravno Uborak koji je još uvijek rak rana“, podsjeća Topić Landeka, novinarka Federalnog radija.
Kraj prvog dijela
