Kako preći granicu u vrijeme pandemije? Sezona je godišnjih odmora i oni koji imaju mogućnost da odmaraju u inostranstvu, vakcinisani ili ne, sada zasigurno postavljaju to pitanje. U pravilu, prelazak granice moguć je ukoliko posjedujete jedan od tri dokumenta: negativan PCR test, potvrdu o prebolovanom oboljenju Covid-19 ili potvrdu o vakcinaciji. Popularno nazvan Covid pasoš, dokument koji sadrži informaciju o vakcinaciji, građanima i građankama BiH još nije dostupan, iako se digitalna potvrda na području EU upotrebljava od 1. jula, a domaći zvaničnici obećali su da će u BiH zaživjeti najkasnije do kraja jula. No, ukoliko su se vakcinisali, u BiH ili drugdje, građani/ke trebali bi imati mogućnost da dobiju potvrdu uz pripadajući QR kod (quick response – brzi odgovor) koji granični policajac lako može skenirati i dobiti informaciju o zdravstvenom stanju osobe. Čini se jednostavno i tehnički lako izvodivo. Pokušali smo saznati da li je to doista tako, odnosno istražiti u čijoj je nadležnosti izdavanje takvog dokumenta. Jedino što smo sa sigurnošću utvrdili jeste da Bosna i Hercegovina i dalje funkcioniše po principu zašto jednostavno kad može komplikovano.
Činjenica da je zdravstvo u Federaciji BiH regulisano na nivou kantona onemogućava da se izdavanje Covid potvrda/certifikata/„pasoša“ ovog tipa centralizira. Iako je izgled potvrde o vakcinaciji definisan na nivou FBiH, detaljnije informacije morale smo tražiti od kantonalnih institucija. Ono što nismo očekivale jeste da su u svakom kantonu za izdavanje Covid potvrda nadležne različite institucije. To se može prihvatiti, naravno, ali čudi činjenica da ni u tim institucijama nisu posve sigurni u informacije koje pružaju, nego nas upućuju na domove zdravlja ili na više instance vlasti. Ukoliko je izazov i za novinara dobiti informaciju u takvom haosu, pitanje je kako će se snaći obični građani/ke.
U Kantonu Sarajevo – lakše nego u drugim kantonima. Budući da je tamo dostavljen najveći broj vakcina, na vrijeme je uspostavljen kakav-takav sistem, te se i potvrda dobija na jednostavan način. Zašto je Sarajevo poletjelo da prvo to uradi, ne znam, kazala je doktorica u jednom lokalnom domu zdravlja na logično pitanje pacijenata: zašto njihova potvrda nema pomenuti QR kod, a za razliku od potvrde koja se dobija u Sarajevu. Mi nismo nikog čekali, imamo obavezu da to uradimo, imamo i zakon po kojem to možemo, glasi odgovor.
– ZZO KS ima jedinstveni informacioni sistem za područje KS u koji se unose podaci o vakcinaciji. Mi smo nadležni i za izdavanje certifikata. Stepen informatizacije kantona je ključan, a kod nas je kanton na najvišem stepenu informatizacije u Federaciji. Samo u martu izdali smo 27.000 rješenja o vakcinaciji. Zamislite samo kako bi oni koji nemaju automatizovan sistem izdali toliki broj potvrda, kaže Sakib Katana, direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo.
On ističe i da se i građani/ke koji su vakcinisani van BiH također evidentiraju u tom sistemu i mogu dobiti Covid certifikat. Priznat je na granici, kaže Katana i dodaje: Ja sam prelazio granicu i moja supruga je prelazila granicu s tim certifikatom i nikakvih problema nismo imali, jer je ovaj certifikat usklađen sa zahtjevima Europske unije.
Što se tiče Zeničko-dobojskog kantona, ni tamo građani/ke nisu lišeni mogućnosti putovanja. Međutim, ono što prvo primijete jeste da će, za razliku od građana/ki KS, potvrdu platiti 10 KM (11,70 s PDV-om). Postoji jedinstven sistem koji zasad evidentira broj vakcinisanih, a personalni podaci se utvrđuju na nivoima domova zdravlja. Od početka jula, ti se podaci unose u jedinstvenu elektronsku bazu na nivou ZDK, na osnovu softvera kojeg je kupio ZZO ZDK (Zavod zdravstvenog osiguranja). Ovo su za Naratorium potvrdili iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane ZDK (koji obuhvata tri zavoda, među njima i Zavod za javno zdravstvo).
– Što se tiče “COVID-pasoša”, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica izdaje tzv. “Žuti karton”, to je međunarodni zdravstveni dokument. Dakle, Zavod za javno zdravstvo, odnosno njegova nadležna služba, već godinama izdaje taj “Žuti karton” koji je na engleskom/francuskom i služi za odlazak u područja planete gdje je obavezna neka vakcina. Primjer za to su “zika virus” ili vakcina koju inače moraju primiti svi oni koji idu na hadž/umru ili poslovno u Saudijsku Arabiju, dalje, recimo, zemlje dalekog istoka, kao što je Tajland. Sve te vakcine unose se u “Žuti karton”, koji je sad poslužio i kao Covid-pasoš, te je primjenjiv u ovoj situaciji i sa njim su već naši vakcinisani građani, dodaju iz Instituta. U narednim danima bi, prema njihovim informacijama, trebala biti omogućena i Viber platforma i slanje QR certifikata.
Mediji su ranije izvještavali o naplati potvrde o prebolovanom Covidu i u Mostaru i Tuzli, ali smo neku vrstu “potvrde” dobili samo za Tuzlanski kanton, iz Zavoda za javno zdravstvo TK: Naplata zavisi od ustanove do ustanove. Mi imamo neke informacije, ali to ništa nije zvanično. Same ustanove o tom odlučuju. Mi nemamo s tim ništa.
Nezvanično smo saznale da su se potvrde do prije mjesec naplaćivale. Nije jasno po kojem zakonu ni kako je taj isti zakon prestao važiti. Iz Doma zdravlja “Dr. Mustafa Šehović”, nakon nekoliko poziva i upućenog e-maila, dobijamo odgovor u kojem stoji da oni nisu nadležni dati odgovor na postavljena pitanja.
U Zavodu za javno zdravstvo TK javili su se i objasnili da je problematičan cjelokupni “sistem”. I pored postojanja baze na nivou FBiH, ona nije mjerodavna, kaže nam dr. epidemiolog Jasmina Brkić-Džambić.
– Jedna osoba vrši testiranje, radi sanitarne preglede, stavlja ljude pod zdravstveni nadzor, pravi spisak ljudi koje će poslati sanitarnom inspektoru i isti ti ljudi vrše vakcinaciju. Dakle, jedna osoba radi hiljadu stvari i zbog toga se ti podaci ne unose blagovremeno u sistem. Imamo protokol vakcinacije i vakcinalni karton u koji se upisuju podaci, ali pošto se podaci ne unose blagovremeno, ta federalna platforma nije mjerodavna. Mi smo mislili da ćemo na osnovu nje moći vršiti i izvještavanja, međutim, izvještavanja idu na sedmičnom nivou. Imamo podatke na jednom mjestu, ali se ide pješke i to je opterećenje. Oni to ne vide tako, jer nažalost bježe od kompjutera, kaže Brkić-Džambić.
Primjer TK pokazuje i još jedan važan problem, uz informatičku neujednačenost među kantonima i zdravstvenim ustanovama – problem zaštite ličnih podataka. Tuzlanskom kantonu donirana je informatička platforma koja je, kako kaže Brkić-Džambić, “odlično zamišljena”: sva lica koja se žele vakcinisati se tu prijavljuju i putem platforme pozivaju, a podaci se unose odmah po vakcinaciji.
– Međutim, to na kantonu nikad nije zaživjelo. Ta platforma daje i QR kod i sve druge podatke. Rečeno je da će država donijeti uputu o tome kako će izgledati taj Covid pasoš, i onog momenta kada se to sa EU dogovori, mi bismo iz te platforme mogli povući podatke, samo ih eksportovati u tu bazu koja bi bila na nivou države i dobiti putovnicu. Međutim, ni to se ne ažurira, zbog preopterećenja. Niko nije odustao od te platforme, ali je problem što jedan dom zdravlja sve radi preko platforme, a drugi ništa, a vi imate 13 domova zdravlja u TK. Osim toga, neke su ustanove odbile davati JMBG, jer se boje da to nije u skladu sa zakonom o zaštiti ličnih podataka.
Od kompjutera bježe u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, gdje se evidencija vakcinisanih osoba vrši „ručno“, budući da ovaj kanton još uvijek dobija male količine vakcina. BPK Goražde nema uvezan sistem Zavoda za zdravstveno osiguranje i porodičnih ambulanti ni elektronske kartone, ali ima jedinstven softver za unos podataka vakcinisanih osoba.
– Imali smo sastanke vezano za to da bude neki jedinstven kod sa nivoa Federacije, to još uvijek ne znam. Ostaje da se vidi. Mi čekamo upute sa federalnog nivoa, do tada imamo ove iskaznice koje bi trebale biti jedinstvene u cijeloj Federaciji BiH i koje bi trebale biti validne. Ipak, EU zahtijeva taj QR kod i mi se nadamo da će se to riješiti, kaže dr. epidemiologije Medina Bićo. Nije jasno može li se s takvom potvrdom preći granica – prema riječima dr. Bićo, „to zavisi od države do države“.
Očigledno je da svi ovi problemi potiču od generalne nespremnosti i potkapacitiranosti za proces vakcinacije, što potvrđuje i ono što nam je ispričao direktor Doma zdravlja Bihać Ademir Jusufagić.
– Mi dobivamo mali broj vakcina koje su pred istek roka i ne možemo da ih čuvamo. Moramo u najkraćem mogućem roku da izvršimo vakcinaciju. Vjerujte mi da ne znam kako bismo se snašli ako bismo sada odjednom dobili količinu od, recimo, 10.000 vakcina, kaže on.
U Unsko-sanskom kantonu domovi zdravlja izdaju potvrde o vakcinaciji (bez QR koda), i to na lični zahtjev. Potvrda košta 10 KM, a odluku o ovoj praksi donose upravni odbori domova zdravlja. Jusufagić dodaje da ni u ovom kantonu nisu dobili nikakvu uputu od viših nivoa vlasti.
Diskriminacija građana/ki?
Dojam o nefunkcionisanju sistema potvrđuje i očigledno izbjegavanje davanja bilo kakvih informacija. Nije u našoj nadležnosti, odgovor je koji smo dobili iz niza ustanova u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. U ZZJZ Srednjobosanskog kantona čuli su da se potvrda uzima u Ministarstvu zdravstva SBK, ali tamo su nam kazali da je ministar na godišnjem odmoru i da niko nije dostupan za izjavu.
Da rezimiramo: kantoni koji su već ostvarili neki stepen informatizacije mogu ispuniti potrebe građana/ki za ovom vrstom potvrde, a u pravilu su to kantoni koji imaju veći broj stanovnika i veću potrebu za automatizacijom (u odsustvu informatičkog sistema, oslanjaju se na druga zakonska rješenja, kao što je npr. Žuti karton u ZDK). Kako raste broj vakcina, odnosno vakcinisanih osoba, tako se pojavljuju (i rješavaju problemi), a najveći dio kantona čeka instrukciju od entitetskog ili državnog nivoa.
– Za sada nemamo Covid pasoše, samo iskaznice o imunizaciji koje služe za prelazak granice. Prema našim saznanjima, za putovanje u susjedne zemlje dovoljan je takav dokument. Za izdavanje Covid putovnica još uvijek čekamo, jer se nadamo da će se rješenje donijeti na državnom ili entitetskom nivou ili obavijest od institucija da taj problem rješavamo na nivou županije, kaže dr. Diana Mamić, spec. epidemiolog iz Kantona 10. U Posavskom kantonu, prema riječima prim. dr. Gorana Pavića, koordinatora za imunizaciju ZZJZ ŽP Orašje, isti je slučaj: domovi zdravlja izdaju službene potvrde o vakcinaciji na propisanom obrascu. Za dalje korake čekaju instrukciju ZZJZ FBiH.
Očigledno je da su građani/ke različitih kantona dovedeni u neravnopravan položaj. To se događa zato što im je put do važećeg QR koda (i slobode kretanja) onemogućen, i to zbog nedostataka nekog oblika informatičkog sistema, ponekad inertnosti kantonalnih zdravstvenih vlasti, ali i zbog toga što se potvrda u nekim kantonima plaća.
Zbog čega se dozvolila diskriminacija građana/ki po ovoj, ali i drugim osnovama, pokušali smo saznati na federalnom nivou. Međutim, iz ZZJZ FBiH su nam promptno kazali da je izdavanje “Covid pasoša” u nadležnosti Ministarstva civilnih poslova BiH.
– Covid certifikat, odnosno potvrda da ste vakcinisani, ne može se koristiti za prelaženje granice. S tom potvrdom možda možete eventualno preći u Hrvatsku, Srbiju ili Crnu Goru. Za sve drugo vam je potreban Covid pasoš. On mora biti na nivou države i on će biti. To mora biti unificirano i to se države sa državama dogovaraju, kazala je Maja Kojović, PR ZZJZ FBiH.
Činjenicu da pojedini kantoni čekaju njihovu instrukciju nisu komentarisali niti su odgovorili na naša ostala pitanja, napomenuvši nam:
– Federalni zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u nadležnosti ima samo distribuciju vakcina i prikupljanje podataka o broju vakcinisanih i taj broj imate zvanično na našoj stranici, svakoga utorka popodne. Dakle, te podatke kantoni prikupljaju i oni su ih dužni dostaviti zavodu i to je zbirni broj koliko je ukupno ljudi vakcinisano. Sistem u koji se ti podaci unose imaju kantonalni zavodi za javno zdravstvo. I taj sistem Zavoda zdravstvenog osiguranja i ovaj Zavoda za javno zdravstvo nemaju nikakve veze jedan s drugim, rekla je Kojović.
Tamo gdje nema kantona, sve je mnogo jednostavnije. U Republici Srpskoj, kako nas je informirala Milka Mrđa, službenik za odnose s javnošću Instituta za javno zdravstvo RS, potvrde nakon vakcinacije su jedinstvene, kreirane od Instituta, a izdaje ih svaka zdravstvena ustanova u kojoj se građani/ke vakcinišu, a sadrže i QR kod.
– Izdaje se nakon primljene prve i druge doze vakcine. Svaka potvrda ima QR kod i putem skeniranja može se ući u online bazu podataka koja potvrđuje da je ta osoba vakcinisana. Nemam povratnu informaciju da je iko ko je od nas dobio potvrdu bio vraćen sa granice, a zasigurno znam da su putovali, čak i preko okeana, kaže Mrđa.
Nizovi sastanaka
Konačnu odluku o “Covid pasošu” morat će donijeti Ministarstvo civilnih poslova, na koje su nas upućivali s kantonalnih i entitetskih nivoa. Najavljeno je da će izdavanje ovog dokumenta započeti najkasnije krajem jula, no čini se da nadležne institucije uopšte nisu spremne za taj proces. Odgovor na naša pitanja ne nudi mnogo nade. Ovdje ga prenosimo bez intervencije:
– Imajući u vidu da je unutar Europske unije (EU) od 1. srpnja ove godine počelo korištenje digitalne COVID potvrde, kao i obvezu Bosne i Hercegovine približavanju EU standardima, usklađivanjem postojećeg zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa zakonodavstvom EU u oblastima od zajedničkog interesa za sve zemlje EU kao što su, između ostalog, javno zdravstvo, u Bosni i Hercegovini je u toku koordinacija aktivnosti nadležnih tijela svih razina vlasti u području zdravstva, uključujući i Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine koje ima koordinacionu nadležnost u području zdravstva, kako bi se uspostavio sustav digitalne potvrde radi olakšavanja slobodnog kretanja građana tijekom pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i učinkovitog doprinosa postupnom ukidanju ograničenja uz istodobno ostvarivanje zaštite javnog zdravlja. Aktivnosti se vrše, također, i na međunarodnoj razini i do sada je održano niz sastanaka sa inozemnim institucijama i organizacijama. Javnost će biti pravovremeno upoznata o svim informacija koje se tiču COVID digitalne potvrde, sukladno ishodu svih navedenih aktivnosti, kazali su nam.
Za proces izdavanja “Covid pasoša” će tehničku podršku pružati Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH. U potrazi za odgovorima, obratile smo im se s pitanjem na koji način IDDEEA planira realizaciju procesa izdavanja ovih dokumenata na nivou države, ako znamo da u pojedinim kantonima ne postoje jedinstveni informacioni sistemi u koje su uneseni medicinski podaci, a time ni podaci o vakcinaciji. Pojedine ustanove pozivaju se na Zakon o zaštiti ličnih podatka kada unose (ili ne unose) podatke o vakcinisanima, pa nas je zanimalo i da li je IDDEEA imala nedoumice u ovom smislu kada je prihvatila saradnju s Ministarstvom civilnih poslova BiH. Tražile smo i informaciju o eventualnoj naplati ovog dokumenta i eventualnom roku njegove izrade. Do zaključenja ovog teksta, odgovor nije stigao.
Intencija ovog teksta bila je da građanima/kama ponudi jednostavan vodič gdje da traže zdravstvene dokumente koji će im omogućiti odlazak na godišnji odmor. Iako to nismo planirale, u procesu prikupljanja informacija potvrđeno nam je, još jednom, sljedeće: komplikovani administrativni ustroj itekako krši slobode građana/ki, u ovom slučaju slobodu kretanja, ali ponekad i slobodu pristupa informacijama. To se posebno odnosi na FBiH: oni rijetki koji su se vakcinisali u svojoj zemlji, ali i onaj pozamašan broj koji je vakcinu tražio u inostranstvu, prepušteni su da sami tragaju za informacijama i dokumentima, svaki u svom kafkijanskom kantonalnom haosu. Pritom je sasvim izvjesno da će jedni plaćati, drugi ne, treći će svoja putovanja i odmore staviti na čekanje, jer “čeka se instrukcija”. Konačno, možete se uputiti ka granici susjednih zemalja i s potvrdom o vakcinaciji/prebolovanom Covidu bez QR koda, u nadi da vas odatle niko neće vratiti. Naravno, za one najodlučnije uvijek preostaje i mogućnost plaćanja PCR testova. A ako se još malo strpite, proći će i sezona godišnjih odmora, kada će se i ministri vratiti na posao, ali vama tada potvrda više neće ni biti potrebna. EU je već najavila da će Covid pasoši biti u funkciji još bar godinu, što znači da će od njih zavisiti mnogo više od tek godišnjeg odmora. Nada(j)mo se da će bh. vlasti donijeti bar neki vid rješenja, inače rizikujemo da bh. stanovništvo, ali i privreda, ostanu zaglavljeni u labirintu nadležnosti.